Riža sadržava više od 15 esencijalnih vitamina i minerala, uključujući folnu kiselinu, vitamine B, kalij, magnezij, selen, vlakna, željezo i cink. Bijela i smeđa riža imaju donekle sličan nutritivni profil, iako smeđa riža ima nešto više kalorija, vlakana, proteina, mangana, selena, magnezija i vitamina B. Divlja riža i crna riža sadržavaju više antioksidansa i manje kalorija, s nižim glikemijskim indeksom. Zbog dostupnosti i prilagodljivosti raznim obrocima mnogi ljudi redovito jedu rižu, a neki od njih čak i svakodnevno. Riža je sastavni dio prehrane koja se često preporučuje onima koji se bore protiv ili se oporavljaju od mučnine, povraćanja ili sličnih stanja. Riža se lako podnosi i probavlja jer ima male količine masti. Uzimanje lako probavljivih ugljikohidrata može biti od pomoći ako imate osjetljiv želudac ili ako se oporavljate od bolesti.

Zbog većeg udjela ugljikohidrata porcija riže sama po sebi može podići nivo šećera u krvi. Glikemijski indeks je mjera koliko hrana utječe na šećer u krvi, a riža je otprilike u sredini, iznad kukuruza i odmah ispod pšenice. Ako niste aktivni ili ne jedete dovoljno proteina i masti uz rižu, to može negativno utjecati na vaš šećer u krvi. U usporedbi s drugim žitaricama, riža može biti veći izvor arsena, kemijskog spoja koji se prirodno nalazi u tlu i vodi u nekim dijelovima svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da izloženost arsenu može biti povezana s povećanim rizikom od raka tijekom vremena. Kako biste ograničili količinu arsena, birajte rižu uzgojenu u područjima koja proizvode rižu s niskim udjelom arsena, operite je prije kuhanja i konzumiranja. Također, poželjno je da pomiješate žitarice kao što su kvinoja, bulgur, koje imaju niži nivo arsena. J.Kn.