Kuhinjska sol je u umjerenim količinama nužna za ljudsko zdravlje jer ima važnu ulogu u biokemijskim procesima u organizmu, međutim, zbog prekomjerne konzumacije može biti opasna. Vodeći je rizični čimbenik hipertenzije, ali je povezana i s ostalim bolestima, kao što su bubrežni kamenci, karcinom želudca i gornjeg dijela ždrijela, osteoporoza i bronhijalna astma.



Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) preporučeni dnevni unos je 5 g/dan, a u Hrvatskoj se prosječno unosi 11,6 g/dan. Velik broj namirnica koje unosimo u organizam prirodno sadržava dovoljnu količinu soli, međutim, čovjek je svakodnevno dodaje hrani u svrhu poboljšanja okusa. Najviše soli unosimo u obliku tzv. skrivenih soli jedući gotovu i polugotovu hranu, hraneći se u restoranima, unosom grickalica (čips, štapići, kikiriki, pistacija), kruha i pekarskih proizvoda, suhomesnatih proizvoda, tvrdih sirova, sirnih namaza, kukuruznih pahuljica, gotovih umaka, senfa, majoneze, hamburgera, juha iz vrećice, polugotovih jela. S malo uloženog truda jednostavno je smanjiti unos soli. Potrebno je čitati deklaraciju i birati namirnice koje sadržavaju 1,4 g soli na 100 g hrane, konzumirati namirnice s niskim sadržajem natrija, poput svježeg ili zamrznutog voća i povrća, konzumirati svježe povrće ili voće uz svaki obrok, konzumirati mliječne proizvode koji imaju nizak sadržaj natrija, poput svježeg sira i jogurta, birati svježe meso ili ribu, izbjegavati dimljene proizvode i proizvode konzervirane solju. Valja izbjegavati polugotova i gotova jela, jela koja sadržavaju mononatrijev glutamat i soja-umak, grickalice, pekarske proizvode, kečap, ukiseljeno povrće, masline te razne dresinge za salate. Pri pripremi jela sol zamijeniti raznim začinskim biljem, češnjakom, paprom, vinskim ili jabučnim octom, sokom od limuna. Budite oprezni sa skrivenom soli u "zdravijim" namirnicama, poput salata, koje se često nude s raznim dodatcima koje pridonose povećanom unosu soli. Izbjegavajte dodatke poput maslina, kockica preprženog kruha, dresinga za salate, mariniranog mesa ili povrća, slanih sirova. Uvijek kušajte jelo prije dosoljavanja.



Nedavna je studija uočila povezanost dodatnog soljenja začinjene hrane s povećanim rizikom od dijabetesa. Zna se da ograničavanje soli može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i hipertenzije, ali ta studija pokazuje da uklanjanje soljenke sa stola također može pomoći u prevenciji dijabetesa. Kuhinjska sol je pojačivač okusa, čini hranu ukusnijom, zbog čega želimo jesti više nego što nam je zapravo potrebno. Sol potiče ljude da jedu veće porcije i tako povećava šansu za razvoj pretilosti i upala. Studija je otkrila povezanost konzumacije soli i višeg indeksa tjelesne mase (BMI) te povećanog opsega struka i bokova. Kuhinjska je sol po sastavu natrijev klorid, a natrij je taj koji u većim količinama šteti organizmu. Kada uđe u krvotok, postaje spužva za tekućinu i povećava pritisak na stijenke žila. Pretjerano soljenje hrane ili pretjerivanje s omiljenim slanim grickalicama može dovesti do toga da se osjećate napuhnuto sljedećih nekoliko sati. Prsten vam više ne stane ni na jedan prst, a noge i oči su vam odjednom natečeni, bubrezi se bore eliminirati višak natrija, a tekućina se nakuplja u tkivima. Uporna napuhnutost i oticanje razlog su da svakako preispitate unos soli.