Ministar zdravstva Vili Beroš pohvalio se krajem prošle godine kako je liste čekanja na dijagnostičke pretrage uspio svesti na ciljanu razinu od 270 dana, a za to se dijelom moglo zahvaliti i prebacivanju dijela zdravstvenih usluga na privatni zdravstveni sektor. Skraćivanje lista čekanja bilo je jedan od uvjeta zacrtanih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO), a jedan od većih izazova ministru Berošu jest kako ih što duže zadržati ispod te granice.



Na to da su se liste čekanja pola godine poslije otele kontroli upućuje najnoviji potez Hrvatskog zavoda za zdravstvenog osiguranje, koji je ovih dana ponovno raspisao natječaj za cijeli paket dijagnostičkih pretraga koje je spreman dodatno platiti s ciljem skraćenja lista čekanja. Podsjetimo, krajem prosinca 2023. HZZO je u skladu s uputom Ministarstva zdravstva raspisao natječaj za sklapanje ugovora o provođenju dijagnostičko-terapijskih postupaka s ciljem skraćenja lista čekanja, a na temelju tog natječaja s privatnim je ustanovama ugovoreno ukupno 39.808 dijagnostičko-terapijskih postupaka. Za to je iz zdravstvenog budžeta izdvojeno oko dva milijuna eura.

Na dan 14. lipnja HZZO je raspisao novi takav natječaj, ovaj put za čak 61.100 dijagnostičko-terapijskih postupaka koje je spreman dodatno ugovoriti za razdoblje do kraja 2024. godine kako bi se skratile liste čekanja iznad 270 dana. To je čak 30 posto više postupaka nego u prethodnom ugovaranju, što upućuje na to da se javni zdravstveni sektor ne može kvalitetno nositi s problemom lista čekanja, i da se privatnom zdravstvenom sektoru potiho otvaraju vrata za kontinuirani pristup javnozdravstvenom budžetu.

Prema natječaju, u najvećem broju dodatno će se ugovoriti MR i CT snimanja, UZV abdomena, dojke, štitnjače, holter EKG-a, MSCT koronarografija, totalna kolonoskopija... Istodobno, prema odgovoru koji smo dobili od HZZO-a, liste čekanja na neke od tih pretraga nisu prešle prag prihvatljivosti, pa se tako na dan 27. lipnja na CT prosječno čeka 111,3 dana, na MR 170,8 dana, na UZV abdomena 171,5 dana, a na UZV dojke prosječna 203,3 dana.

Od ukupnog broja postupaka za koje se ugovara dodatni broj usluga 5900 postupaka, ili desetak posto, ugovorit će se u Primorsko-goranskoj županiji, i to najviše za CT i magnetsku rezonanciju - ukupno 750 CT i 700 MR snimanja, zatim 400 mamografija s tomosintezom, 400 MSCT koronarografija, 550 ultrazvuka dojki i 500 ultrazvuka štitnjače te nih drugih pretraga. Problem je i prvi jednostavni oftalmološki pregled, zbog čega će se dodatno ugovoriti 100 takvih postupaka. U Osječko-baranjskoj županiji predviđeno je ugovaranje 3000 postupaka, od čega najviše ultrazvuka dojki.

U KBC-u Rijeka, glavnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj se obavljaju te pretrage, kažu da liste čekanja nisu ni izdaleka prešle 270 dana. Pitanje je u tom slučaju zašto je potrebno ugovoriti s privatnicima toliki broj dodatnih postupaka.



- Vrijeme čekanja za sve nehitne CT pretrage je unutar predviđenih parametara lista čekanja. Primjerice, na kontrolni CT toraksa, abdomena i zdjelice čeka se oko 150 dana, za kontrolnu MSCT koronarografiju vrijeme čekanja je oko 250 dana, a hitne MSCT koronarografije obave se unutar tjedan dana - kažu u riječkom KBC-u. Na neke od najčešćih MR pretraga, a to su one prsnog koša, abdomena, jetre, čeka se oko 120 dana, a za MR dojke u sklopu redovitih onkoloških kontrola čeka se oko 150 dana - ističu, uz napomenu da se za MR i CT pretrage termini dodjeljuju ovisno o procjeni liječnika.

Za UZV štitnjače inače se čeka do 150 dana, i premda je lista u prihvatljivim parametrima, KBC Rijeka upravo je nabavio novi ultrazvučni uređaj za Klinički zavod za nuklearnu medicinu, čijim će se početkom rada i te liste skratiti. Podsjetimo, za UZV štitnjače HZZO u toj županiji ugovara 500 dodatnih termina. Termini za hitne, onkološke i onkološki suspektne bolesnike izuzeti su iz navedenih podataka, poručuju iz riječke bolnice.

Udruge pacijenata nisu zadovoljne takvim “rješavanjem” lista čekanja. Sve veći broj dijagnostičko-terapijskih postupaka HZZO ugovara s privatnicima, a u isto se vrijeme, na primjer u Zagrebu, u pojedinim javnim zdravstvenim ustanovama bilježi manji broj uputnica ili dugotrajni kvarovi uređaja, upozorava Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ), te navodi primjer ultrazvučnog aparata koji nije radio duže od godinu dana. “U takvim ustanovama liječnici ne uspijevaju ispuniti normu, a imam informaciju da onkološki pacijenti koji se aktivno liječe u javnoj bolnici obavljaju pretrage kod privatnih pružatelja zdravstvene zaštite, uz osobno plaćanje”, dodaje Belina.