HALMED je lani zaprimio ukupno 3900 prijava sumnji na nuspojave lijekova, što je 13 posto manje nego 2022. godine, kada ih je zabilježeno 4485. Na razini Europske unije također se bilježi pad broja prijava sumnji na nuspojave, odnosno povratak na brojke prijava u godinama prije pandemije COVID-19. Evidentirano je i 179 prijava sumnji na nuspojave cjepiva, od toga 34 koje se odnose na cjepiva protiv COVID-19. U jeku pandemije godišnji je broj prijava sumnji na nuspojave cjepiva, uglavnom onog protiv koronavirusa, prelazio 6000, a ukupni je broj nuspojava gotovo dosegnuo 10.000.

Najčešće prijavljene nuspojave u 2023. bile su mučnina, pretjerana pospanost, proljev, vrućica i povišena tjelesna temperatura, a onda i svrbež, glavobolja, osip, crvenilo, bol u abdomenu i povraćanje. Sve su to nuspojave karakteristične za klasične sintetske lijekove, obično su blagog karaktera i prolaze za nekoliko dana bez potrebe za dodatnim liječenjem ili uz simptomatsko liječenje, primjerice analgeticima i antipireticima.

Najveći udio prijava stigao je od liječnika (63 posto), i to mahom bolničkih, 16 posto prijava podnijeli su farmaceuti, a pacijenti 14 posto. Nuspojave lijeka češće prijavljuju pacijentice, koje podnesu oko 60 posto svih prijava pacijenata. Najviše se prijavljenih nuspojava – više od 1700, odnosilo na citostatike, a gotovo tisuću na lijekove za živčani sustav, koji su visoko na ljestvici potrošnje lijekova u Hrvatskoj. Na trećem mjestu bili su antibiotici, no broj prijavljenih nuspojava za tu skupinu lijekova prepolovio se u odnosu prema 2022. Lani je zabilježeno i nešto manje ozbiljnih nuspojava lijekova, pa je tako 46 posto ukupno zaprimljenih prijava klasificirano kao ozbiljne, a godinu prije bilo ih je 49 posto. Ozbiljne nuspojave lijekova, koje u rijetkim slučajevima mogu rezultirati trajnim posljedicama - invaliditetom i smrću, najčešće prijavljuju upravo liječnici, a pacijenti su prijavili svaku desetu nuspojavu koja je okarakterizirana kao ozbiljna.

U 2023. godini HALMED-u je stiglo 1778 prijava sumnje na ozbiljnu nuspojavu lijeka, što znači da se gotovo svaka druga prijava klasificirala kao ozbiljna. Prijavljen je 71 slučaj u kojem se nuspojava lijeka povezuje sa smrtnim ishodom, što je znatno manje u odnosu prema 2022., kad je takvih prijava bilo 178. U 85 slučajeva prijavljena je sumnja na nuspojavu koja ugrožava život, a u 358 slučajeva zbog nuspojave lijeka bila je potrebna hospitalizacija. U 22 slučaja invalidnost se povezuje s nuspojavom lijeka. U većini smrtnih slučajeva koji se povezuju s primjenom lijeka pacijenti su imali tešku bolest, primjerice karcinom, nasljednu metaboličku bolest, kardiovaskularnu bolest ili transplantaciju organa, zbog čega je teško razlučiti je li smrt bila posljedica progresije bolesti ili primjene lijeka, ističu u HALMED-u.

HALMED je iz svake županije zaprimio bar jednu prijavu sumnje na nuspojavu. Najviše prijava zaprimljeno je, kao i prethodne dvije godine, s područja Grada Zagreba, ukupno 850. U nuspojave su ubrojene i neke koje je HALMED u 2023. godini zaprimio od Instituta za medicinska istraživanja (IMI). Među ukupno 916 prijava otrovanja lijekovima dio se odnosi na predoziranje, pogrešnu primjenu ili zlouporabu lijeka te na profesionalnu izloženost lijeku, a 420 prijava sadržavalo je podatak o nuspojavi lijeka.