Unatoč reformi zdravstva koja se provodi već neko vrijeme, financijske konsolidacije zdravstvenog sustava još nema na vidiku. HUP - Koordinacija veledrogerija upozorila je u utorak na "povijesno najveći" dug bolnica za lijekove i medicinski potrošni materijal prema veledrogerijama, koji je, prema njihovim podacima, 31. svibnja iznosio 600 milijuna eura, a dospjeli dug prešao je iznos od 400 milijuna eura. Slično je dugovanje, međutim, zabilježeno i krajem kolovoza 2023. godine, a riješeno je sanacijom, kao i svi dosadašnji dugovi bolnica.

Samo u posljednjih pet mjeseci dug je porastao za 200 milijuna eura, što ozbiljno ugrožava ekonomsku održivost poslovanja veledrogerija, upozoravaju iz HUP-ove Koordinacije veledrogerija te zbog visokog iznosa duga pozivaju Vladu, odnosno nadležna ministarstva, na hitnu intervenciju. To bi značilo hitno plaćanje dospjelog duga i implementaciju sustavnih mjera koje bi spriječile daljnje povećavanje duga koji je posljednjih mjeseci rastao za 40 milijuna eura mjesečno.

- Ovakva situacija dovodi do sve češćih naznaka otežane isporuke lijekova i medicinskih proizvoda. Hrvatske veledrogerije, kao odgovoran dionik hrvatskog zdravstvenog sustava, godinama su osiguravale opskrbu pacijenata, no sada su granice njihovih mogućnosti dosegnute. Ovo je posljednje upozorenje i apel na hitno rješavanje ove neizdržive situacije - poručuju iz veledrogerija.

Iako je dogovoreni rok plaćanja 60 dana, neke bolnice produžile su rokove plaćanja do 250 ili 260 dana, pa čak i 300 dana. Poslovanje u takvim uvjetima, podsjećaju iz veledrogerija, nije održivo ni prema jednom ekonomskom modelu. "Od veledrogerija se očekuje poštovanje zakona, uredne isporuke lijekova i medicinske opreme, redovito plaćanje obveza, režija i nabave lijekova, kao i isplata plaća i doprinosa za više od 3500 zaposlenih. Uz ovako visoka dugovanja, to je postalo neodrživo", poručuju.

HUP – Koordinacija veledrogerija poziva stoga nadležne institucije na hitnu intervenciju kako bi se osigurala stabilnost opskrbe lijekovima i medicinskim proizvodima te zaštitila radna mjesta više od 3500 zaposlenih. Samo zajedničkim naporima možemo osigurati stabilnost i održivost našeg zdravstvenog sustava, poručuju.

- Moramo sustavno rješavati problem. Svaki mjesec informiramo Ministarstvo financija i Ministarstvo zdravstva o visini duga, ali odgovora nažalost nema. Mi ćemo se odgovorno ponašati, dok imamo lijekova, mi ćemo ih isporučivati. A dokle će to biti, vrijeme će pokazati - upozorava Jasminko Herceg, predsjednik Koordinacije.

Iz Beroševa ministarstva promptno su odgovorili na kritike veledrogerija, ističući kako je spomenuti iznos duga na približno istoj razini kao i 2023. godine te se ne radi o "povijesnom dugu". Njihovi se prihvatljivi rokovi plaćanja, međutim, bitno razlikuju od HUP-ovih.

- Na dan 31. prosinca 2023. godine dospjele obveze svih ljekarna smanjene su ispod 120 dana, što je zadržano do danas. Dospjele obveze bolnica na dan 31. prosinca smanjene su na manje od 180 dana. Prošli tjedan bolnicama je isplaćeno 7,5 milijuna eura za podmirenje dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, a tijekom narednog razdoblja očekuje se isplata dodatnih sredstava za tu namjenu - poručuju iz Ministarstva zdravstva. Dogovor je s veledrogerijama bio, kažu, da se prihvatljivim rokovima dospijeća smatraju 120 dana za ljekarne i 180 za bolnice. U Koordinaciji veledrogerija se s time ne slažu, već kažu kako su bolnicama "progledali kroz prste" i odobrili im plaćanje u roku od 60 dana.      

- Prema zakonu, bolnice svoje obveze moraju platiti u roku od 30 dana, a iznimno 60 dana. Mi smo bolnicama dali 60 dana, i da ispoštuju taj rok, one bi nam odmah morale isplatiti 400 milijuna eura - ističe Herceg.

Komentirajući porast duga bolnica, iz Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) objasnili su da je to posljedica rasta općih troškova i plaća u zdravstvenim ustanovama u ovoj godini. Riječ je o sustavnom problemu koji se ponavlja iz godine u godinu i ne može se riješiti sanacijama, smatraju u UPUZ-u, a rješenje vide u tripartitnom pregovaranju o cijeni usluga, gdje bi te cijene bile realnije od postojećih. Tako bi oni s HZZO-om pregovarali o cijenama usluga koje se danas određuju jednostrano, a ako se dogovor o cijenama ne bi mogao postići, arbitrirao bi ministar zdravstva. Važno je, smatraju u UPUZ-u, da nakon preuzimanja bolnica od strane države ustanove dobiju adekvatna financijska sredstva za svoje poslovanje kako bi se spriječilo nastajanje novog duga.