Za gvatemalske izvoznike ta je vijest bila šokantna: kako su javili lokalni mediji, Kina je zabranila uvoz kave iz Gvatemale, odnosno drugih dobara iz te zemlje - piše Tobias Käufer, čiji prilog za DW, uz neznatne prilagodbe u opremi, prenosimo u cijelosti.

Službenog priopćenja o tome nije bilo, ali se moglo čuti nagađanje gvatemalskog predsjednika - Bernado Arevalo je, naime, rekao da bi to moglo biti povezano s odnosima koje njegova zemlja njeguje s Tajvanom. "Pobrinut ćemo se za to", dodao je Arevalo. Gvatemala je, uz Paragvaj, jedina zemlja Latinske Amerike koja održava diplomatske veze s Tajvanom. Peking tu otočnu državu smatra dijelom Kine. Proteklih godina su Honduras i Nikaragva promijenili strane, odnosno distancirali se od Tajvana, te se okrenuli Kini.



Blokada gvatemalske kave samo je jedan od brojnih (manjih) konflikata koji bacaju sve veću sjenu na kineski smjer na području Latinske Amerike. Kina je dugo forsirala jačanje suradnje, odnosno rast i ekspanziju u tom dijelu svijeta. No ti konflikti su različitog karaktera, kaže za DW Vladimir Rouvinski s Universidad Icesi (Kolumbija): "U ovom slučaju radi se jasno o sredstvu pritiska, kojim se Kina sad koristi. Ne toliko protiv Gvatemale, nego prije svega protiv Tajvana."

U Kostariki je vlada prisilila jednog menadžera državne energetske kompanije ICE da napusti tvrtku zato što je 70-ak visokorangiranih djelatnika firme posjetilo zabavu koju je organizirao kineski tehnološki div Huawei. Sindikati su bili zgroženi, predsjednik ICE-a Marco Acuna apelirao je na više senzibilnosti oko tih pitanja, i to u kontekstu "postupka za dodjelu javnih poslova i nekih drugih pravnih sporova" koji su se odvijali paralelno s tom zabavom. Ponašanje dotičnih zaposlenika "može naštetiti imidžu institucije i našem ugledu", dodao je.

Odnos Kostarike i Huaweija napet je otkako je predsjednik Rodrigo Chaves kao standard, odnosno preduvjet za ekonomski angažman u Kostariki, označio Budimpeštanski memorandum o borbi protiv kibernetičkog kriminala - dokument koji Kina nije potpisala. Šef Huaweija za područje Latinske Amerike nakon toga je u jednom intervjuu kritizirao kostarikanski potez nazvavši ga "neprofesionalnim". "To je poruka poslana Pekingu, poruka da se i Kina mora pridržavati pravila", kaže Vladimir Rouvinski.

Budimpeštanski memorandum prvi je međunarodni sporazum o kaznenim djelima počinjenima preko interneta. Težište dokumente pitanje je povrede autorskih prava, prijevara počinjenih preko računala, odnosno kršenje pravila vezanih uz sigurnost na mreži.

Postoje i neki drugi primjeri gospodarskih konflikata između Kine i latinskoameričkih zemalja. Između ostaloga, može se spomenuti spor oko jeftinog željeza iz Kine, zbog kojeg su latinskoamerički proizvođači izloženi golemom pritisku. U Brazilu modni butici strahuju za vlastitu egzistenciju, koju ugrožava uvoz jeftinih tekstilnih proizvoda s Dalekog istoka. Debate se vode i oko prigovora da kineske firme svojom proizvodnjom nanose štetu okolišu. Brazil se od jeftinog uvoza iz Kine brani uvođenjem poreza u visini od 20 posto. Taj se porez zaračunava za svu robu naručenu preko interneta čija je vrijednost manja od 50 američkih dolara. Kineski online-gigant AliExpress je, kako navode brazilski mediji, bio "iznenađen" tim potezom. Porez će prije svega pogoditi najsiromašnije ljude, odnosno demotivirati inozemne investicije u toj zemlji, poručeno je iz kineske kompanije.

U tekstilnom sektoru vlada veliki bijes zbog kineskih ponuđača, zato što koncerni poput Sheina, koji robu mogu proizvoditi pod sasvim drukčijim uvjetima nego mali brazilski proizvođači, s tržišta istiskuju tisuće lokalnih poduzeća. U lokalnoj zajednici sve je izraženiji osjećaj da kineska strategija na licu mjesta uništava lokalne trgovinske strukture – umjesto da one od toga profitiraju.



“U posljednje su vrijeme i u Latinskoj Americi sve jasniji, sve vidljiviji izazovi i rizici povezani s usponom Kine i zauzimanja pozicije dominantnog aktera u brojnim gospodarskim i tehnološkim područjima", kaže za DW stručnjak za Latinsku Ameriku Christian Hauser s Visoke škole Graubünden u Švicarskoj.

U brojnim latinskoameričkim društvima sve je izraženija percepcija da od ekonomskih veza s Kinom ponajprije profitira Peking, napominje Hauser. I zato bi, kako kaže, u toj regiji u budućnosti sve glasnija mogla biti i kritika na račun kineske trgovinske strategije. Osim toga, iz vida se ne smije izgubiti ni vanjskopolitičku komponentu: "Zemlje Latinske Amerike sve su izloženije napetostima do kojih dolazi zbog geopolitičkog rivaliteta SAD-a i Kine", napominje Hauser, te dodaje: "U tom kontekstu bi aktualne trzavice između nekoliko zemalja u Srednjoj Americi, poput Gvatemale i Kostarike, odnosno Kine, mogle biti samo početak nekih budućih odnosa koji će biti obilježeni brojnim konfliktima."

Problema pak nema, bar se tako čini, u odnosima Kine i Nikaragve. Tamošnja autoritarna vlada zabranila je brojne nevladine organizacije, između ostaloga, i mnoge udruge koje su bila aktivne u području zaštite okoliša. Mediji koji kritički izvještavaju o nikaragvanskoj vladi javljaju da su kineske firme u toj zemlji u samo pola godine dobile čak 13 licenci za rudarske projekte.