I sedamsto godina nakon smrti Marko Polo je nevjerojatno poznat i zaokuplja pozornost znanstvenika, povjesničara, svjetskih putnika i običnog puka. Izvanredno zanimljivo i intrigantno predavanje "Marko Polo - homo Adriaticus", Vicka Marelića, kustosa i voditelja Gradskog muzeja Korčule i vrsnog poznavatelja ostavštine Marka Pola, održano je 12. lipnja u Konfucijevu institutu Sveučilišta u Zagrebu u sklopu Projekta "Marko i suvremeni put svile", financiranog od Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Predavanje je podsjetilo na zanimljive susrete i događaje, uz slikovite opise, na koje je Marko Polo naišao hodeći tim azijskim područjima na Putu svile. Njegovi zapisi o društvenom, kulturnom i gospodarskom životu Kine za dinastije Yuan (1271. - 1368.) i danas su vrlo impresivni i unose novo svjetlo u poznavanje te drevne kulture.

Ovom prigodom, u godini obilježavanja 770. obljetnice rođenja i 700. obljetnice smrti svjetskog putnika i velikog istraživača Marka Pola, razgovarali smo s Vickom Marelićem, rođenim u Londonu prije 41 godinu, koji se 2020. preselio u Korčulu. Marelić je studirao povijest, francuski jezik i književnost u Engleskoj i Francuskoj. Trenuntno završava doktorat iz povijesti na Sveučilištu u Beču...

Podsjetimo još jednom, Marko Polo jedan je od najpoznatijih putnika u povijesti Zapada. O mjestu njegova rođenja i danas se vode prijepori znanstvenika i povjesničara. Prema nekim izvorima, rođen je u Veneciji 1254., a prema drugima u Korčuli. Kao najveći svjetski putnik svoga vremena putovao je Putem svile, rutom koja je povezivala Europu s Azijom, između 1271. i 1295., od čega je 17 godina proveo u Kini. I Hrvatska i Italija polažu pravo na njegovo nasljeđe. Obje su ga zemlje u prošlosti proglašavale svojim najvećim svjetskim putnikom.



U kontekstu povijesnih nepoznanica, kako je dokumentirano rođenje Marka Pola?

- U godini Polova rođenja, 1254., Korčula pripada Venecijanskom Carstvu, tako da, kada se kaže da je Polo rođen u Veneciji, to se smatra mletačkim carstvom, za koje je istočni Jadran bio izuzetno važan. U znanstvenim raspravama o sporovima na Jadranu profesor Larry Wolff, sa Sveučilišta u New Yorku, koji je pisao mnogo o Veneciji, pogotovo o njezinim vezama s istočnim Jadranom, upozorava da se treba biti oprezan s izrazom Talijan/Italija u tome povijesnom razdoblju. Venecija je dakle ranovjekovno carstvo, a i Italija i Hrvatska suvremene su države, formirane u 19. i 20. stoljeću.

Čak i venecijanski kroničari, kao što je Ramusio i Barbaro, potvrđuju da je Marko Polo rođen u Dalmaciji, za što imamo i povelju iz 14. stoljeća iz Venecije, u kojoj piše da je obitelj Polo podrijetlom iz Dalmacije. Na to se pozivaju i strani sinolozi, kao što je Frances Wood ili Jonathan Clemens. Čak i talijanska enciklopedija Treccani spominje mogućnost da je Marko Polo rođen u Korčuli. Heraldičke publikacije iz Italije također tvrde da je Marko Polo rođen u Korčuli.

Dok sam boravila u Pekingu, mnogim Kinezima, kada bi čuli da sam iz Hrvatske, prva asocijacija bila je Marko Polo s Korčule, koji je krajem 13. stoljeća boravio u Kini. Koje su još poveznice tog istraživača i putopisca s Korčulom?

- Strateška važnost Korčule je u činjenici da je pomorski put prolazio između Korčule i Pelješca. Korčula, madeleina Venecije, izuzetno je važna za mletačko carstvo. To je prvi venecijanski otok na Jadranu, ulaz u gornji Jadran, jedna od dvojih vrata Jadrana (druga su Krf). Zato na Korčuli ima i najviše krilatih lavova u Dalmaciji (nakon Zadra), njih 24, jedan za svaki sat u danu, da se svima koji tamo doplove dade do znanja da dolaze u carstvo sv. Marka.

Carstvo krilatog lava bilo je svjesno strateške važnosti Korčule, te je onamo poslalo svoju flotu u najvećoj pomorskoj bitki u srednjem vijeku na Sredozemnom moru. Bitka pod Korčulom i za Korčulu 7. rujna 1298. najveća je bitka između Venecije i Genove, u ratovima za trgovinu na Sredozemnom moru. Upravo je Korčula mjesto sukoba Venecije i Genove u bitci u kojoj je sudjelovalo gotovo 40.000 ljudi. Među njima i 44-godišnji Marko Polo, koji se 1295. vratio iz Kine. On odluči financirati galiju, biti njezin kapetan i boriti se pod Korčulom. Smatram da netko u zrelim, za srednji vijek čak starijim, godinama ne bi došao boriti se u Korčulu da mu do tog mjesta nije bilo stalo, da nije imao emotivne i intimne veze s Korčulom.

Tijekom te najveće pomorske bitke u srednjem vijeku na Sredozemnom moru, u korčulanskom arhipelagu, flota Genove potukla je venecijansku flotu. U toj bitki Marko Polo bio je jedan od 8000 zarobljenih, te je u tamnici na Korčuli proveo tri dana.

Prema znamenitom povjesničaru i bivšem direktoru Dubrovačkog arhiva Vinku Foretiću: "Sudjelovanje u bitci odlučan je događaj Polovom životu jer je tu bio od Genovežana zarobljen, a njegovo tamnovanje u genoveškom zarobljeništvu dalo je povoda postanku knjige o njegovim putovanjima i slavi, koju je s time stekao. Da Mleci nisu napali Genovljane kod Korčule i da Polo nije hrabro branio zemlju svojih predaka, te pao u genovsko uzništvo, čovječanstvo bi ostalo zakinuto za remek-djelo srednjovjekovne književnosti."

Prošle godine, gotovo 700 godina nakon smrti Marka Pola, otvoren je u Korčuli interpretacijski Centar "Marko Polo", što je bilo ostvarenje sna više generacija Korčulana. Centar je otvoren u obnovljenom srednjovjekovnom građevinskom sklopu sa stalnim postavom koji objašnjava fenomen Marka Pola i povezanost s Korčulom. Sada je moguće uspješno ispričati priču koja se prostire na više kontinenta kroz više stoljeća. Globalna priča o Marku Polu uključuje više država, od Dalekog istoka - Kine, Mongolije i drugih zemalj ana Putu svile, pa sve do europskih Italije i Francuske.

Tijekom 20. i 21. stoljeća ime Polo se u znanstvenim i kulturno-turističkim međunarodnim projektima povezalo s Korčulom do te mjere da je danas Marko Polo za Korčulu ono što je Dante za Firencu, Robin Hood za Nottingham i Mozart za Salzburg.



Polo je bio prvi koji je Europi donio informacije o Kini, što je za mnoge bilo veliko iznenađenje. Zašto? Koje su to bile razlike između tadašnje Europe i Kine?

- Polova knjiga spominje mnoštvo uzbudljivih detalja o zemljama i narodima Azije. Bio je jedan od prvih Europljana koji je imao pristup i uvid u mongolski carski dvor te je toliko oduševio Kublaj-kana da mu je taj moćni car ponudio posao u svojoj službi. Kao službenik tada najmoćnijeg cara na svijetu, Polo putuje diljem tog velikog carstva, te svojim zapisima, opaskama i komentarima daje uvid u jedan do tada nepoznati, misteriozni i čudesni azijski svijet. Njegove etnografske bilješke imaju i danas vrijednost, jer su opisale život, običaje i vjerovanje stanovnika Kine i Azije toga doba. Preko njegove knjige Europa je prvi put mogla čuti za "egzotične" fenomene poput papirnatog novca, baruta i porculana. Među njima je i kompas, koji je Marko Polo donio iz Kine.

Koji se model ponašanja i rada može iščitati iz zapisa Marka Pola a koji su za današnje napetosti između Istoka i Zapada iznimno vrijedni?

- Kako putovati, kako imati širu perspektivu, biti pomorac, kako naučiti živjeti sa zemljom, a ne na njoj, ne kao Robinson Crusoe, čiji je cilj kolonizirati mali otok, nego više kao Marko Polo, čiji ga smisao za čudesno nikada ne napušta, jer on je uvijek putnik i gost, a nikako nametnik, osvajač ili pljačkaš.

Kad se sve zbroji i oduzme, da se tako izrazim, u čemu je temeljno značenje Marka Pola za Kinu i za Europu?

- Polo je jedna od rijetkih osoba iz srednjeg vijeka za koju su svi na svijetu čuli. Njegova je knjiga za putopisace i novinare ono što je Herodotova Historia za povijest i Machiavelijeva Il Principe za političke znanosti.

Vrativši se zaostalom društvu srednjovjekovne Europe, prepun saznanja o civilizaciji zvanoj Kitaj, gdje su blagostanje, znanje i kultura obilježavali svakodnevnicu, Marko Polo je europsko srednjovjekovno društvo ponajprije oslobodio sputavajućih okova neznanja. Njegovim je pripadnicima u nasljedstvo ostavio niz novih spoznaja, što je poslije postalo nadahnućem za procvat europske kulture, koja je nama poznata kao renesansa.

Njegovi putopisi ponukali su trgovce sa Zapada da od azijskog (ali i arapskog) svijeta preuzmu trgovanje mirodijama s kojima ih je Marko Polo upoznao, čime su postavljeni temelji europskog trgovačkog blagostanja. Ti su putokazi također naveli Kristofora Kolumba da krene prema zalazećem suncu u potrazi za lakšim putem koji vodi do blaga Kitaja, a ne znajući naišao je na Ameriku. Kolumbova kopija "Knjige svjetskih čudesa" jedan je od pet faksimila koji se nalazi u Centru "Marko Polo", s vidljivih 366 bilješka, što ih je genoveški pomorac portugalskog školovanja i španjolske slave napisao sanjajući te krovove od zlata i drugo obilato bogatstvo na Dalekom istoku.



Danas Kina, kao komunistička zemlja sa zapadnjačkom ekonomijom (jedna zemlja - dva sustava!), želi obnoviti suradnju zemalja duž nekadašnjeg Puta svile. Što je donijela njihova Inicijativa Pojas i put (Belt and Road Initiative - BRI ili B&R) od 2013. godine do danas na globalnoj razini?

- Kao i Marko Polo, BRI ima više elemenata, i to u području kulturne suradnje, turizma, ali je ipak najvažniji po investicijama u infrastrukturu. To je jedan od najvećih investicijskih projekta u 21. stoljeću, koji je, između ostalog, uključivao i izgradnju Pelješkog mosta. Ta najveća platforma međunarodne suradnje danas spaja ne samo Europu i Aziju nego i Afriku, Južnu Ameriku i čak svemir.

Iako velik broj država u EU-u drži BRI na distanci, Kinezi tvrde da je taj projekt nešto od čega svi mogu imati koristi, a činjenica je da je to danas najveći projekt međunarodne suradnje. Inspiriran Putem svile iz prošlosti, BRI je napravio nekih 3000 infrastrukturnih projekta u svijetu.

U kulturi Put svile je u modi, ima mnogo izložbi s tom temom. Primjerice, 2022. u Bečkom etnografskom muzeju, a British Museum u Londonu planira otvoriti u rujnu izložbu s istom temom. Mi u Korčuli uspjeli smo otvoriti novi postav o Marku Polu i Putu svile prije Venecije i prije British Museuma. To nam je dalo priliku da iskoristimo neke godišnjice koje su se poklapale na mikro i makro nivou, kao što je 7. rujna, važna godišnjica za BRI, ali i za Korčulu.

U povodu prve okrugle godišnjice BRI-ja, prošle godine, koja se poklapa s datumom bitke pod Korčulom 1298., u suradnji s kineskim veleposlanstvom u Hrvatskoj, te još tri veleposlanstva s Puta svile, organizirali smo simpoziji na kojem su održana predavanja diplomata, znanstvenika i novinara.

Njegujemo vrlo dobre odnose s Veleposlanstvom NR Kine u Hrvatskoj, te se nadamo da ćemo uz njegovu podršku moći nastaviti raditi ono što je Marko Polo počeo prije više od 700 godina, povezati Istok i Zapad, Jadransko i Japansko more, Korčulu i Kinu.

Već dvije godine zaredom mladi iz Korčule sudjeluju u utrci zmajevih čamca na Jarunu, u organizaciji Konfucijeva instituta pri Sveučilištu u Zagrebu. Naša ekipa koja vesla u zmajevu čamcu, imenovana po Marku Polu, nada se posjetiti i Kinu, te bar simbolično "doveslati" do tamo.



Što biste kao dobar poznavatelj života Marka Pola izdvojili kao zanimljivo a javnosti manje poznato?

- U današnjem globalnom svijetu, 700 godina nakon svoje smrti, Marko Polo je još uvijek uzor od Jadranskog do Japanskog mora kao netko tko gradi mostove među ljudima s pomoću onog najvažnijeg za civilizaciju, medij koji svi volimo, a to je njegova istinita priča pretočena u knjigu.

Veličanstvena je činjenica da je Marko Polo imao samo 17 godina kada se uputio na svoje hrabro putovanje u nepoznati svijet. Povijest ne pamti mlađeg istraživača koji je poduzeo duže putovanje. Marko Polo prikladan je simbol i model za današnje mlade Europljane, jer on predstavlja hrabrost, poduzetnost, stvaralačku maštu, intelektualnu radoznalost, a i sposobnost divljenja.

Zaključimo uobičanjenim prijeporom, pa i znanstvenim, vezanim uz mjesto rođenja Marka Pola. Što je istina?

- Kao što sam već naveo, treba imati na umu da se radi o 13. stoljeću, iz kojeg imamo vrlo malo arhivskih podataka, može se reći, samo sporadično. Prve knjige dubrovačkog arhiva počinju se voditi od 1278., a svi ostali dalmatinski gradovi za time jako zaostaju. Zbog toga o mnogim stvarima u 13. stoljeću možemo samo nagađati.

Interpretacijski centar "Marko Polo" ima za cilj i dublje istražiti nepoznanice vezane uz Marka Pola. Nadam se uskoro istraživati arhiv u Veneciji, koji je nakon Vatikanskog najveći na svijetu. Nismo još uspjeli do tamo doći i pregledati sve relevantne zapise, ali se nadam da ću sljedećih godina moći osobno pogledati Venecijanski i druge arhive vezane uz to izuzetno zanimljivo razdoblje srednjeg vijeka.