Jedan od prvih poteza novog ministra turizma i sporta Tončija Glavine bila je odluka o dodjeli 3,4 milijuna eura nepovratnih potpora za programe konkurentnosti turističkog gospodarstva te povećanje državnih nagrada za vrhunska sportska postignuća za 50 posto. Konkretne su to aktivnosti kojima je najavio svoj mandat te kojima je dokazao kako Vlada nastavlja sa snažnom podrškom i sektoru turizma i sporta. No osim tih pozitivnih, dočekale su ga i izazovne teme s obzirom na to da nam je sezona na vratima. A jesmo li kao destinacija postali preskupi za turiste, posebno za domaće – pitanje je koje se i ove godine uoči sezone najviše proteže eterom. Na jednom od prvih javnih istupa Glavina je jasno poručio kako svi moraju paziti na omjer cijene i kvalitete, kako za istu kvalitetu usluge ne moramo biti jeftiniji od naše konkurencije, ali nikako biti skuplji.

- Hrvatska je turistička destinacija raznolike ponude, u kojoj svatko može pronaći nešto za sebe, a težimo biti kvalitetna destinacija koja kroz cijelu godinu može privući kako domaće tako i strane goste - govori nam novi ministar.



Mnogi su, s pravom, zaključili kako je vaš odabir na ministarsko mjesto najlogičnija i najkorisnija moguća odluka s obzirom na to da ste sudjelovali u svim aktivnostima u posljednjih sedam godina.

- Kao što sam rekao odmah pri preuzimanju mandata, mislim da je iznimno važno da se nastavi politika kontinuiteta. Naša je reforma upravljanja turizmom u tijeku, u prošlom smo mandatu napravili puno i donijeli smo strateški i zakonski okvir, međutim, sada je najveći izazov provedba, jer se turizam trenutačno nalazi na prekretnici. No vjerujem kako ćemo u sinergiji sa svim dionicima uspješno odgovoriti i na taj izazov kao što smo uspješno odgovarali i na sve prethodne.

Strategija razvoja održivog turizma može zaživjeti i preživjeti, odnosno dati velike pomake u najširem smislu promišljanja turizma, jedino uz adekvatnu zakonsku regulativu. Vaš je zadatak da sve one poželjne i jako dobre elemente koje donosi, preko zakona i niza drugih odluka, provedete u život. Koliko se daleko odmaklo s uvođenjem zakona?

- Dio podzakonskih akata donesen je, poput Uredbe o poticanju ulaganja u sektoru turizma, dok je dio u završnoj fazi izrade te ćemo tijekom srpnja pustiti u e-savjetovanje i prve pravilnike. Također, u izradi je i Satelitski račun održivog turizma, koji prvi put donosimo u ovakvom obliku, da ne izračunavamo samo ekonomske učinke turizma, kako se radilo dosad, nego i koja je cijena turizma. Donosi se na tri razine, nacionalnoj, regionalnoj i razini destinacija, i prvi put ćemo imati izračunate sve učinke koje ima turizam, i pozitivne, ali i one negativne. Sa svim tim alatima moći ćemo usmjeravati razvoj turizma i u budućnosti sačuvati naše prirodne, kulturne i prirodne resurse.

Vratimo li se sezoni, ministarsko ste mjesto zauzeli u samom osvitu najznačajnijeg djela turističke godine. Obveza vašeg pojavljivanja na terenu, u konkretnim situacijama, golema je, s druge strane ni zakonski, definirajmo ga "uredskim" poslom, zadaci ne mogu čekati?

- Naravno, izrazito je dinamično u svim segmentima, jer uz turizam tu je i sektor sporta, koji uvijek ima niz aktivnosti tijekom cijele godine, a u ovoj godini posebno je intenzivan ovaj ljetni dio, jer znamo da se održavaju i Europsko nogometno prvenstvo i Olimpijske igre nakon kojih odmah slijede i Paraolimpijske igre. No, uz dobre suradnike sve se stiže i intenzivno radimo od prvog dana mandata na svim segmentima. Održali smo niz sastanaka, od sektorskih s najvažnijim dionicima iz sustava sporta i turizma, do županijskih u Splitu, a uskoro nam slijedi i u Dubrovniku i ostalim županijama. Također, razgovarali smo s čelnicima Hrvatske udruge turizma i hotelijerima, a o daljnjim aktivnostima ususret Olimpijskim igrama u Parizu s čelnicima Hrvatskog olimpijskog odbora te nacionalnih saveza loptačkih sportova. U srpnju ćemo održati sastanak i sa svim direktorima turističkih zajednica u Hrvatskoj. Zadataka je puno, ali spremni smo za sve aktivnosti. Uglavnom, jako puno radimo, kao i svi turistički djelatnici u ovom dijelu godine.



Predsezona je donijela jako dobre rezultate sudeći po gužvama na prometnicama, koje nam se događaju nikad ranije, a kojih bi upravo zbog implementacije Strategije moralo biti znatno manje.

- Iznimno smo zadovoljni rezultatima u predsezoni, koja je bila najbolja u povijesti, bolja od prošle rekordne, čime svake godine radimo novi iskorak u postizanju našeg cilja, razvoja cjelogodišnjeg turizma. Zbog toga su naše aktivnosti najsnažnije i usmjerene na predsezonu i posezonu, jer, kao što sam već više puta rekao, u glavnom dijelu turističke godine nije nam potreban veći broj turista, u nekim destinacijama bilo bi poželjno da je i manji, ali zato moramo iskoristiti sav prostor koji imamo za razvoj turizma u predsezoni i posezoni i na kontinentu, kako smo se i fokusirali u svim našim strateškim dokumentima.

I dalje je na sceni ekstreman nerazmjer između kontinentalnog i jadranskog turizma. Potencijali gorske Hrvatske, kao i dijela zemlje koji ljudi s njezina juga definiraju onom "iznad Bosiljeva", jako su veliki. I nejadranske županije, odnosno svi njezini stanovnici, sve više ulažu u objekte, kako im vaše ministarstvo namjerava pomoći da bi se aktualni postotni udio promijenio?

- Ministarstvo turizma i sporta već im jako puno pomaže i tu su i brojke vrlo jasne - od 2016. godine zaključno s 2023. godinom u kontinentalnim županijama bilježimo 31 posto više dolazaka i 38 posto više noćenja, što je svakako veći postotak u odnosu na turistički promet cijele Hrvatske - u 2023. u odnosu na 2016. bilježimo 26 posto više dolazaka i 19 posto više noćenja. Kada govorimo o ovoj godini, dosad na kontinentu bilježimo 7 posto više dolazaka i 6 posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Sustavno radimo na promociji i podizanju kvalitete i to je adresirano u svim našim strateškim dokumentima - Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. godine te Nacionalnom planu razvoja održivog turizma do 2027. godine, a u mandatu ove Vlade izdvajanja za razvoj turizma na kontinentu veća su nego ikada. Na temelju rekordnih sredstava od čak 1,3 milijardi eura, koja je ova Vlada osigurala iz europskih i nacionalnih izvora, a koja prate reformu upravljanja turizmom, očekujemo višestruko povećanje ulaganja u razvoj održivog turizma na kontinentu. Prvi put za razvoj turizma na kontinentu osigurana su nepovratna sredstva, pa je tako u okviru NPOO-a dosad ukupno dodijeljeno više od 262 milijuna eura, što je 75 posto ukupne alokacije, i to za projekte javne i privatne turističke infrastrukture upravo na kontinentu Hrvatske. Čak 80 posto alokacije za zdravstveni turizam odnosi se na ulaganja u specijalne bolnice – od ukupno 13 projekata, 8 će biti realizirano na kontinentu u vrijednosti većoj od 105 milijuna eura. Isto tako, kroz Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent od 2021. godine do danas osigurano je 20,1 milijuna eura. U razdoblju od 3,5 godine povećali smo financiranje projekata koji doprinose razvoju i kvaliteti turističke ponude na kontinentu za 88 posto. Usporedbe radi, 2019. godine dodijelili smo turističkim zajednicama na nerazvijenim područjima 4,4 milijuna eura.

Nemoguće je s vama razgovarati a da se ne dodirnemo radne snage. Svjesni smo da bez stranaca nikad više nećemo moći odraditi najznačajniji dio turističke godine, ali velik je potencijal i u poticanju povratka naših iseljenika. Nemalo onih koji su se vratili iz razvijenih država EU-a tvrdi kako su danas primanja u Hrvatskoj zadovoljavajuća, čak i bolja ako ih sagledamo kroz realni broj radnih sati. Imate li spoznaja o većem valu povratka ljudi koji bi svoju budućnost gradili radom u domaćem turizmu?

- Vlada provodi niz mjera kojima potiče povratak naših ljudi u Hrvatsku, ne samo za rad u domaćem turizmu nego općenito u bilo kojem sektoru. Također, jedan od važnih motiva za razvoj cjelogodišnjeg turizma jest i činjenica što njegovim razvojem osiguravamo i nova radna mjesta tijekom cijele godine i sigurno zapošljavanje. Danas Hrvatska ima nikad manje nezaposlenih i nikada više zaposlenih, a sve naše aktivnosti usmjerene su upravo na poticanje interesa domaće mlade radne snage za zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu - kroz povećanje stipendija te promociju zanimanja.



Mnogi su nam lani zbog prelaska na euro i podizanja cijena predviđali krah, da bi ova sezona počela nikad bolje, čak iznad brojki iz "mitske" 2019. godine. Zbog čega se u dijelu medija i javnosti Hrvatskoj stalno oduzima pravo da njezin turizam i cjenovno bude na razini najjačih država europskog Mediterana? Zbog čega ta stalna potreba da moramo biti jeftiniji od konkurencije?

- Mislim da Hrvatska ne treba biti jeftina destinacija, već kvalitetna destinacija, koja će privlačiti goste tijekom cijele godine i koja će svoju uslugu znati i moći naplatiti, ali pritom paziti na omjer cijene i kvalitete. Stalno ponavljam da ako se radi o istoj razini usluge, što je iznimno važno naglasiti, onda nema razloga da Hrvatska bude jeftinija od Italije i Španjolske, ali ne smije biti ni skuplja. Kao što sam rekao, Hrvatska je turistička destinacija raznolike ponude, u kojoj svatko može pronaći nešto za sebe, a težimo biti kvalitetna destinacija koja kroz cijelu godinu može privući kako domaće tako i strane goste.

Rast kvalitete u svakom pogledu evidentan je, no i dalje nam kronično nedostaje hotela. Da bismo uistinu bili Italija, posebno njezini najrazvijeniji dijelovi u Liguriji, Toscani, Sardiniji, Reggio Emiliji, ili Francuska na njezinu famoznom potezu od Monte Carla do Marseillea, morali bismo utrostručiti udio hotela u ukupnom smještaju. Koliko nas godina od toga dijeli?

- U posljednjih nekoliko godina situacija se i u tom dijelu znatno popravlja, pa vidimo na temelju podataka o smještajnim objektima koji su u 2023. godini dobili ili zatražili rješenje o kategorizaciji od Ministarstva turizma i sporta, realizirane su investicije u vrijednosti od najmanje 410 milijuna eura. Među realiziranim investicijama su izgradnja i rekonstrukcija 14 hotela i tri nova objekta u kampu i turističkom naselju, a objekti se nalaze i na obali i u kontinentalnom dijelu Hrvatske te su uglavnom kategorizirani s 4 ili 5 zvjezdica. Također, na temelju Uredbe o poticanju ulaganja u sektoru turizma koja je stupila na snagu u travnju već smo zaprimili 6 zahtjeva za dodjelu potpore s ukupnim iznosom ulaganja od 113.831.153 eura. Mislim da su sve to dobri pokazatelji, a s novim investicijskim ciklusom, za koji smo iz europskih sredstava za projekte privatnih poduzetnika osigurali čak 165,9 milijuna eura iz NPOO-a i kroz financijske instrumente dodatnih 90,7 milijuna eura iz VFO-a, napravit ćemo sigurno još novi veliki iskorak.

S niza adresa došlo je do informacija o poskupljenju avionskih karata, što bi moglo utjecati na slabije poslovanje nekih turističkih niša posebno povezanih s tržištima kojima mi nismo "autodestinacija". Kakve su vaše informacije o tome?

- Moram reći da mi u ovom trenutku imamo velik porast broja gostiju s dalekih tržišta, pogotovo povratak turista iz SAD-a, koji se, zajedno s Ujedinjenim Kraljevstvom, trenutačno nalaze u top 6 naših tržišta. Uz to, narastao je broj gostiju iz Kine i Južne Koreje i to su sve pokazatelji koji nam daju puno razloga za zadovoljstvo.

Ušli smo dakle u samo središte turističke sezone, kakva su vam predviđanja kada je riječ o njezinoj uspješnosti?

- Vjerujem kako ćemo imati još jednu uspješnu godinu, kako u turističkim tako i u financijskim pokazateljima, što nam je iznimno važno. Naš fokus je na razvoju predsezone i posezone, na podizanju kvalitete proizvoda i usluga i već sada vidimo rezultate svih naših aktivnosti, a siguran sam kako će u budućnosti oni biti još izraženiji, na zadovoljstvo svih, i turista, ali posebno lokalnog stanovništva. Siguran sam kako će ovo biti još jedna uspješna turistička godina u kojoj vjerujem da ćemo povećati ukupne prihode od turizma, kao i dolaske u predsezoni i posezoni.