Novosti
SMANJUJE SE DOSELJAVANJE IZ RH

Sve više Hrvata odlazi iz Njemačke
Objavljeno 28. lipnja, 2024.
U Njemačku se 2023. doselilo mnogo manje stranaca nego prijašnjih godina, a prvi je put pao i broj hrvatskih državljana koji su se uselili u Njemačku, priopćio je Savezni ured za statistiku.

- Njemačka je prošle godine zabilježila pad broja useljenika. Dok je 2022. u Njemačku stiglo 2.665.772 stranaca, prošle je godine taj broj iznosio 1.932.509 - ističu u priopćenju. U isto je vrijeme, s obzirom na to da se iz Njemačke iselilo 1.269.545 stranaca, netobroj useljenika pao na 662.964, što je osjetni pad u usporedbi s 2022., kada je netobroj useljenih iznosio 1.462.089. Ukupno je u Njemačkoj krajem 2023. živjelo 13.895.865 osoba sa stranom putovnicom. Ovaj se pad prije svega povezuje s rekordnim brojem izbjeglica iz Ukrajine koje su se tijekom 2022. doselile u Njemačku, a čiji je broj 2023. osjetno pao.

No prvi se put od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2023. i više hrvatskih državljana iselilo iz Njemačke nego što se u nju doselilo. Tako ih se prošle godine tamo doselilo 20.604, što je najmanji broj od 2013., kada je Hrvatska primljena u EU. Prošle godine iz Njemačke se pak iselio 24.241 hrvatski državljanin, što znači da je 2023. pao broj hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj za 3637. Ukupno je krajem 2023. u Njemačkoj živjelo 434.035 hrvatskih državljana. Nekoliko godina prije, 2016. u Njemačkoj je bilo prijavljeno 332.605 hrvatskih državljana. Broj osoba koje iz Hrvatske dolaze u Njemačku od 2019., kada se u Njemačku iselilo 48.379 hrvatskih državljana, u stalnom je padu. Isti se trend primjećuje i kod ostalih novijih članica EU-a poput Rumunjske i Bugarske kod kojih je broj migranata u Njemačku u posljednjih pet godina u stalnom padu.

Istodobno je u laganom porastu broj useljenika s Kosova i iz Sjeverne Makedonije, zemalja kojima je useljavanje omogućeno prema tzv. pravilu o radnoj snazi sa zapadnog Balkana iz 2016. godine. Znatan rast bilježi se kod useljenika iz Sirije, Afganistana i Turske, pri čemu se ne radi o radnoj migraciji kao kod stanovnika zapadnog Balkana, nego o podnositeljima zahtjeva za azilom. H
Najčitanije iz rubrike