Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena (IPC), prema prvoj procjeni, u lipnju 2024. u odnosu prema lipnju 2023. prosječno su više 2,4 %, a u odnosu prema svibnju, prema prvoj procjeni, ostale su na istoj razini, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).



To je najniža godišnja stopa inflacije od lipnja 2021. Tako je nastavljen trend opadanja stope inflacije, koja je, mjerena potrošačkim cijenama, skliznula u svibnju na 3,3 %, sa 3,7 % mjesec dana prije. Nakon višemjesečnog postupnog pada, u ožujku je inflacija stagnirala na 4,1 % na godišnjoj razini. No od travnja, kada je pala na 3,7 %, inflacija je ponovno u silaznoj putanji, te je u svibnju bila 3,3 %, a u lipnju 2,4 %. Prema glavnim komponentama procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi 5,5 %, za hranu, piće i duhan 2,1 %, industrijske neprehrambene proizvode bez energije 1,5 % i za energiju 0,5 %. Porast cijena na mjesečnoj razini za usluge procijenjen je na 0,6 %, a hranu, piće i duhan na 0,3 %. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope za energiju 1,2 %, a industrijske neprehrambene proizvodi bez energije 0,2 %. Konačni podatci indeksa potrošačkih cijena u lipnju prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 16. srpnja.

Eurostatovi podatci o prvoj procjeni za harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) u europodručju za lipanj pokazuju da je prema tom pokazatelju godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u lipnju iznosila 3,4 %, isto kao u Nizozemskoj. Višu stopu od Hrvatske imaju Belgija (5,5) i Španjolska (3,5 %). HIPC omogućuje usporedivu mjeru inflacije u području eura, EU-a, na Europskome ekonomskom području i u zemljama kandidatkinjama. Osnovna razlika između IPC i HIPC-a jest u obuhvatu stanovništva: HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na ekonomskom teritoriju i ta potrošnja nije uključena u nacionalni IPC.

Premijer Andrej Plenković pozvao je na umjerenost u određivanju cijena usluga, zbog mogućnosti da te cijene ožive inflaciju, kao što je bilo u lanjskom kolovozu, a nastavak pada inflacije u lipnju ocijenio je pokazateljem uspješnosti Vladinih mjera, za koje smatra da su preokrenule inflacijski trend. "Smatram da smo našom politikom limitiranja cijena energenata i potrošačke košarice za 30 proizvoda, te općenito svim mjerama koje smo poduzimali u posljednjih nekoliko godina, uspjeli okrenuti trendove", izjavio je Plenković. "Želimo da se trend smanjena stope inflacije nastavi, a posebno je važno da inflacija ide prema dolje, pri čemu nam je gospodarski rast jedan od najvećih unutar EU-a, posebno u prvom kvartalu", dodao je. Upozorio je da je u tijeku turistička sezona, te apelirao "na sve, naročito one koji pružaju usluge, da vode računa o cijenama i budu realni i racionalni, jer vidimo da je cijena usluga 5 % viša".



- Uzimajući u obzir i to da ćemo biti domaćini velikom broju stranih turista, neovisno o tome vodimo računa o politici cijena jer je ona itekako bitna za naše građane i gospodarstvo - rekao je Plenković. Što se tiče mjera pomoći gospodarstvu i građanima zbog poskupljenja i njihova mogućeg prestanka, kaže da će Vlada procjenjivati, te, "kako izlazimo iz krize, dolazi vrijeme kada moramo razmisliti o trajanju mjera", ali i voditi računa o najranjivijima, posebno umirovljenicima i građanima s manjim primanjima.

Ministar financija Marko Primorac očekuje daljnji pad stope inflacije, iako ne isključuje mogući utjecaj cijena turističkih usluga na rast cijena u kolovozu, kao lani. "Moguće je da se određene cijene, prije svega usluga, i to regionalno - na Jadranu i u dijelovima Hrvatske gdje je povišena potražnja zbog dolaska turista, zadrže na nešto višim razinama", kaže. Upitan o mogućnosti popuštanja Vladinih mjera pomoći zbog cijena energenata i inflacije, odgovorio je da Vlada to polako i čini. Tako u ponedjeljak nije produžena uredba kojom su smanjene trošarine na dizel i benzin (eurosuper), podsjeća.

- U očekivanju velikog broja turista, a s obzirom na to da se radi o subvenciji, ne bi bilo previše logično subvencionirati građane koji nisu rezidenti Hrvatske, na teret državnog proračuna. Polako radimo na popuštanju mjera, podatci su takvi da postupno nestaje opravdanje za znatnijim državnim intervencijama - zaključuje Primorac.