Novosti
PROBLEMI ZBOG ZEMLJIŠTA

Radnici PIK-a Vinkovci strahuju za radna mjesta
Objavljeno 12. studenog, 2019.
Njihova bi tvrtka, zbog nelogičnih propisa, mogla ostati bez zemljišta iako je uredno ispunjavala sve obveze

Klub PIK Vinkovci vukovarsko-srijemske podružnice Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata organizirao je u ponedjeljak mirni prosvjed ispred zgrade županije u Vinkovcima na kojemu su izrazili nezadovoljstvo novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i njegovom primjenom.


Posebice su nezadovoljni odredbama koje se odnose na raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, pa prosvjedom, kako ističu, žele spriječiti da poljoprivredne tvrtke koje zapošljavaju branitelje i veterane ostanu bez zemlje, a oni bez posla.

Moć lokalne vlasti

Odlučili su se na mirni prosvjed jer brojni dopisi i sastanci s mjerodavnim tijelima nisu donijeli nikakva učinka. Prosvjedom žele, kako kažu, osvijestiti nadležne institucije i upoznati širu javnost s negativnim posljedicama zakonskih propisa. Na prosvjedu je bilo, prema tvrdnji organizatora, 600 do 700 prosvjednika jer su tu bili svi zaposleni u PIK-u Vinkovci. Potporu su im dali i čelnici Belja i VUPIK-a.


Kolona PIK-ovaca prošla je središtem Vinkovaca i stigla ispred zgrade županije zviždeći i uzvikujući: "Ne damo zemlju!", "Mijenjajte zakone!", "Poništite natječaj!"...


Mario Magdić, predsjednik Kluba PIK Vinkovci, kaže kako se odredbama članka 36. Zakona o poljoprivrednom zemljištu regulira pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup, pri čemu se izravna posljedica takvog zakonskog uređenja očituje u tome da dosadašnji zakupnici gube pravo prvenstva na javnom natječaju, neovisno o tome što su tijekom prethodno zasnovanih odnosa zakupa uredno ispunjavali sve obveze preuzete sklapanjem ugovora o zakupu i pokrenuli znatne investicije.


-Također, ovim zakonom uvedeno je ograničenje maksimalne površine koja se može dati u zakup, a koje daje neograničenu moć jedinicama lokalne samouprave, pri čemu odredbe zakona ne sadrže ni jedan objektivni kriterij, mjerilo ili pravni standard osnovom kojeg se određuje ograničenje maksimalne površine poljoprivrednoga zemljišta koje se može dati u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi. Takvo zakonsko uređenje može dovesti do neograničene primjene diskrecijskog prava i arbitrarnog postupanja nadležnih tijela jedinica lokalne samouprave, a posljedično tome do štetnih učinka na razvoj poljoprivredne djelatnosti u Republici Hrvatskoj u cjelini. Nemali broj ljudi koji su članovi tijela lokalne samouprave izravno se bave poljoprivredom i ima interes za zakup poljoprivrednog zemljišta u koje su dosadašnji zakupnici ulagali i povećali njegovu vrijednost. To je izvor znatnog sukoba interesa. Na ovaj način direktno je ugroženo više od sto radnih mjesta u Markušici, a indirektno i njih gotovo 2000, ako u obzir uzmemo sustave vezane uz tu zemlju - kaže Magdić.
Poništenje natječaja

Nije želio komentirati nagađanja kako koncesionari na području Markušice zapravo rade u interesu Petra Matijevića, velikog srpskog poduzetnika u poljoprivredi, koji je vlasnik poljoprivredne zadruge u Starim Jankovcima kod Vinkovaca. Magdić spominje općinu Markušica, gdje je program raspolaganja utvrdio zemljišni maksimum od tek 25 hektara i na tom području PIK Vinkovci od 1999. ima u dugoročnoj koncesiji na 20 godina 1100 hektara gdje je organizirana proizvodnja povrća uz sve agrotehnološke mjere i moderne tehnološke sustave te ratarska i stočarska proizvodnja. PIK je do sada uložio 70 milijuna kuna u navodnjavanje, razminiranje i gradnju suvremenog Rasplodnog centra za odojke i tu je zaposleno 110 radnika koji bi, ako PIK ostane bez zemlje, mogli ostati bez posla. Sumnjaju da je u natječaju u Markušici namjerno određen limit od 25 hektara kako se PIK ne bi javio na njega.

- Prije desetak dana izvijestili smo Ministarstvo poljoprivrede o ovom problemu i na temelju toga dobili smo zadaću utvrditi sve manjkavosti i propuste ovog postupka, ali i sve nedaće koje iz toga mogu proizići. Stvar je nedvojbena. Naime, općina Markušica, kada je raspisivala natječaj, morala je definirati da ono poljoprivredno zemljište koje je u okviru sustava navodnjavanja ne može biti tretirano kao i obično zemljište. Moralo se odrediti koja proizvodnja je tu moguća, a to nije učinjeno. To znači da sada bilo koji natjecatelj može doći u posjed zemljišta koje je opskrbljeno sustavom navodnjavanja u koje su uložena znatna sredstva. Nadalje, po tom natječaju proizvodne se parcele usitnjavaju i tako nešto se protivi samom programu raspolaganja. Dakle, osnove za poništenje natječaja ima i uskoro ćemo znati koji su daljnji koraci. No, ruku na srce, onda treba mijenjati i sam program raspolaganja, jer ni novi natječaj, prema trenutačnim odredbama, neće prepoznati sustav navodnjavanja na određenoj parceli - pojašnjava Andrija Matić, županijski pročelnik za poljoprivredu i infrastrukturu, koji se obratio prosvjednicima.


Miroslav Flego
VEĆINA LOKALNIH VLASTI JOŠ BEZ PROGRAMA RASPOLAGANJA
Načelnik općine Markušica Budimir Drača kaže kako prosvjednici pričaju neistine jer bio je raspisan natječaj i sve je transparentno i čudi se što se PIK Vinkovci na njega nije javio. "Na Programu raspolaganja državnim zemljištem još radimo i nije sve gotovo. Župan Božo Galić tri puta me nazivao i pitao što je s PIK-om i ja sam čekao da se jave, ali nisu", kaže načelnik Drača.

Konzultantska tvrtka Smarter, specijalizirana za poljoprivredno-prehrambeni sektor, koja je nedavno predstavila dokument Prikaz stanja u poljoprivredi RH, navodi kako petnaesti Zakon o poljoprivrednom zemljištu donesen u Hrvatskoj od osamostaljenja, a stupio je na snagu 9. ožujka prošle godine, i dalje izaziva dvojbe, nejasnoće i brojne probleme na terenu, a nije dodijeljen ni jedan novi hektar poljoprivrednim proizvođačima. "Ovaj zakon je nadležnost za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prenio na jedinice lokalne samouprave, koje su bile dužne donijeti programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem na svom području u roku od tri mjeseca od dana stupanja zakona na snagu. Nakon što je prošlo 20 mjeseci od stupanja na snagu zakona, Ministarstvo poljoprivrede još ne zna točno koliko će JLS-a uopće dostaviti programe. Za sada je to učinilo 410 jedinica od kojih je 211 dobilo potrebnu suglasnost na svoj program te bi mogli početi raspisivati natječaje. Oko 200 jedinica još mora dopuniti svoje programe jer imaju određene nedostatke, dok za njih 30 do 40 Ministarstvo procjenjuje da će ih još dostaviti", navodi se u analizi Smartera i dodaje da se radi o 400 000 hektara koji bi se kroz natječaje jedinica lokalne samouprave trebali dati poljoprivrednim proizvođačima na raspolaganje.
Magdić: Moguća je neograničena primjena arbitrarnog postupanja jedinica lokalne samouprave