Kolonom sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika Cvijet, kod kojeg su umjesto vijenaca položili po jedan cvijet, državni vrh, predstavnici nacionalnih manjina, antifašisti i preživjeli zatočenici odali su počast žrtvama ustaškog logora Jasenovac na 79. godišnjicu proboja zatočenika.

Svi koji su nazočili komemoraciji u znak sjećanja na proboj posljednjih zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovca, prohodali su put sastavljen od drvenih pragova željezničke pruge kojima su zatočenici prevoženi u logor. Ruže podno spomenika arhitekta Bogdana Bogdanovića položili su i počast stradalima odali predsjednik vlade Andrej Plenković, predsjednik Sabora Gordan Jandroković i izaslanik predsjednika RH Orsat Miljenić, s izaslanstvima. Na komemoraciji su bili i čelni ljudi Saveza Roma Kali Sara, Saveza antifašističkih boraca i antifašista te Srpskog narodnog vijeća, predstavnici obitelji stradalih, kao i preživjeli zatočenici. Nazočili su i drugi uzvanici, diplomatski predstavnici, kao i predstavnici političkih stranaka, institucija, udruga i gradova. U sklopu komemoracije izveden je prigodni glazbeni program, čitani su ulomci iz svjedočanstva preživjelih zatočenika te predvođene molitve u ime pravoslavnih, židovskih, katoličkih i islamskih vjernika.

Premijer Plenković položio je vijenac i ispred Spomen-ploče na Romskom groblju Uštica, a uz njega su bili potpredsjednica vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga te ministri Davor Božinović, Gordan Grlić Radman, Nina Obuljen Koržinek i Marin Piletić, kao i posebna savjetnica predsjednika vlade Sara Lustig. Pri kraju Drugog svjetskog rata, 22. travnja 1945. godine, 600 je jasenovačkih logoraša krenulo u proboj, a do slobode ih je došlo nešto više od 100. Preostali logoraši, koji zbog nemoći i bolesti nisu sudjelovali u proboju, ubijeni su i spaljeni zajedno s logorskim objektima. U 1337 dana postojanja logora ubijeno je prema do sada utvrđenim podacima više od 83.000 ljudi. Tijekom gotovo četiri godine postojanja ustaški logor Jasenovac bio je mjesto patnje, stradanja i boli za brojne zatočenike, muškarce, žene i djecu, Srbe, Rome, Židove, ali i političke zatočenike, Hrvate, Bošnjake, Slovence te pripadnike drugih naroda.

Predstavnici Koordinacije Židovske zajednice ni ove godine nisu sudjelovali u službenom protokolu, već su vijenac položili prije početka programa, kao i čelnici SDP-a i Možemo. Predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus rekao je kako su dvije godine zaredom dolazili u Jasenovac kako bi nešto dogovorili, no nikakvog dogovora nije bilo. Upitan hoće li se ikad stvari promijeniti i postići ono ključno što traži - zabranu ustaškog pozdrava, ističe da to nije samo pitanje Židovske općine nego svih žrtava koje su stradale po rasnim zakonima ili zbog nacionalnosti.