Analiza Hrvatske udruge banaka pokazala je vjerojatan početak ciklusa pada kamatnih stopa. U publikaciji "HUB Analize 78: Inflacija i kamatne stope: nova stvarnost 2024." prikazuju se dva scenarija u europodručju za ovu godinu i početak 2025.

“U prvom scenariju prolaska kroz ušicu igle gospodarstvo europodručja polako će se odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od 2 posto. To bi približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s 4 na 3,5 posto. Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja ESB-a past će za 35 baznih bodova. U tom scenariju zasad se neće otvarati pitanja odgovornosti ESB-a zbog pretjerano restriktivne monetarne politike u prethodnom ciklusu povećanja kamatnih stopa", navodi se u analizi.

U drugom scenariju nastavit će se ljuljanje gospodarstva europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije. "ESB će konstantno revidirati svoje inflacijske prognoze prema dolje, a pritisak na smanjenje kamatnih stopa bit će izraženiji. U tom slučaju smanjenje kamatne stope na prekonoćne depozite do 3 posto oko kraja ove godine neće biti iznenađenje. Otvorit će se i pitanje odgovornosti ESB-a zbog pretjerano restriktivne monetarne politike u drugoj polovini 2022. i 2023., što će vjerojatno uključiti i raspravu o tome je li tehnika ciljanja inflacije od 2 posto u srednjem roku najbolje rješenje. U širem političkom smislu, s vremenom bi se moglo otvoriti i pitanje kopiranja FED-ova dualnog mandata europodručju s ciljem istovremenog postizanja niske inflacije i pune zaposlenosti", navodi HUB.

Analitičari navode kako bi dualni mandat ESB-a mogao pridonijeti ujednačavanju mehanizma monetarne transmisije. “Prethodni ciklus rasta kamatnih stopa potvrdio je koliko je transmisijski mehanizam fragmentiran duž nacionalnih granica. To se u protekle dvije godine najbržega rasta temeljnih kamatnih stopa u povijesti europodručja vidjelo kroz veoma različite nacionalne brzine prijenosa promjena kamatnih stopa na depozite i kredite”, stoji u analizi. Podsjeća se kako je Hrvatska imala jedan od najnižih koeficijenata prijenosa u europodručju za gotovo sve vrste kamatnih stopa. “Sada vrlo vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa. Postavlja se pitanje hoće li spor kamatni prijenos značiti inerciju kamatnih stopa u Hrvatskoj jednom kada ESB započne smanjivati kamatne stope. Odgovor je vjerojatno potvrdan; spor prijenos će se nastaviti. Tome može pogodovati i snažna potražnja za kreditima u Hrvatskoj, koja je povezana sa znatno bržim gospodarskim rastom nego u europodručju koji će se prema svemu sudeći nastaviti”, navodi HUB.