U svibnju je u Hrvatskoj, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, evidentirano 1.688.586 zaposlenih, a prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, 1.726.000. Stopa nezaposlenosti u svibnju je pala na 5,0 %, odnosno ispod prosjeka EU-a od 5,9%. U odnosu prema travnju 2024. broj ukupno zaposlenih porastao je za 2,0 %, a broj zaposlenih žena za 2,2 %.

Navodi to u svojoj najnovijoj analizi Hrvoje Stojić, glavni ekonomski analitičar Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), i dodaje kako ti podaci pridonose jačanju ekonomskih aktivnosti, odnosno kontinuiranom rastu BDP-a na razini od oko 4 % i osobne potrošnje od oko 5 %.

“Naime, broj zaposlenih u svibnju rastao je za 3 % u odnosu prema svibnju 2023., stoga ne samo što stopa zaposlenosti ubrzava u odnosu prema tromjesečnom prosjeku (2,7 %) nego i premašuje prosječni rast u 2023. godini (2,6 %). Među najsnažnijim generatorima zaposlenosti ističu se građevinarstvo (+5,1 % godišnje), turizam (+4,1 %) i nekretninski sektor (+4,0 % godišnje), a solidan rast ostvaruje i ICT sektor (+1,8 % godišnje). Prerađivačka industrija bilježi pad zaposlenosti od 0,8 % godišnje, pri čemu u poboljšanju strukture zaposlenosti ohrabruje iznadprosječni rast u metalnoj industriji (+4,8 % godišnje), farmaceutici (+4,7 % godišnje)... Na rast zaposlenosti dominantno utječe zapošljavanje stranih radnika. Od početka godine, naime, izdano je 93.786 radnih dozvola, što je 25,8 % više na godišnjoj razini i čini 6,6 % prosječne zaposlenosti u pravnim osobama u prvih pet mjeseci ove godine. S obzirom na snažan rast ekonomije, pad domaće radne populacije i kontinuiranu napetost tržišta rada, očekujemo da će i ove godine broj radnih dozvola znatno rasti, na otprilike 210 tisuća", ističe Stojić.

Dodaje kako u tom smislu, HUP poziva da se novi Zakon o strancima, koji predviđa produženje radnih dozvola na tri godine, što prije pošalje u saborsku prceduru, a zauzima se, kaže, i za daljnja unaprjeđenja digitalizacijom procedure zapošljavanja, proširenje mogućnosti sezonskog rada stranih radnika, uvođenje tečajeva hrvatskog jezika i kulture za strane radnike te bodovnog sustava za najpotrebnije vještine.

- Osim ciljanom imigracijskom politikom, problem manjka radne snage Hrvatska treba rješavati podizanjem stope aktivnosti i zaposlenosti, naročito mladih i žena, kao i većim udjelom radne snage s tercijarnim obrazovanjem s ciljem snažnijeg rasta produktivnosti. U budućim izmjenama Zakona o radu, potrebno je administrativno rasteretiti radne odnose podizanjem praga broja zaposlenih za obvezu donošenja pravilnika o radu s 20 na 35 radnika ili pak isključiti obvezu uređenja "organizacije rada" pravilnikom o radu. HUP se zauzima i za sklapanje ugovora o radu naprednim elektroničkim potpisom i za jasnije odredbe ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu - kaže Stojić.

Dodaje da HUP u ovoj godini očekuje rast zaposlenosti od 2,3 %, što je gotovo četiri puta snažniji tempo od prosjeka EU (0,6 %), a zaposlenost u CEE regiji ove godine prosječno stagnira.

- Izgledi zapošljavanja u graditeljstvu i dalje su povoljni te nadmašuju prosjek EU-a, pogotovo Njemačke. Prosječna nominalna brutoplaća za travanj (isplaćena u svibnju) skočila je za čak 18,3 % na godišnjoj razini (+ 14,1% realno), na 1830 eura. Pritom je u dosadašnjem tijeku drugog kvartala ove godine realni rast isplaćene brutoplaće porastao na visokih 13,7 %, nakon 8,4 % u prvom kvartalu 2024. Prosječna netoplaća rasla je sporije, odnosno 15,9 % godišnje. Snažan realni rast plaća posljedica je povećanja mase plaća u javnom sektoru u izbornoj godini od oko 32,5 %, rekordnog povećanja minimalca, za 20 % (nasuprot samo 5,1 % u EU-u), nedostatka radnika na tržištu... - kaže Stojić.