Dok je Europska središnja banka (ECB) počela spuštati ključne stope, američki Federal Reserve otklonio je zasad tu mogućnost, uz smanjena očekivanja da će to napraviti i u ostatku godine.

Ključne stope ECB-a tako se - nakon tog prvog reza, a, tržišta vjeruju, ne i posljednjeg ove godine, od 0,25 postotnih bodova - sada kreću između 3,75 i 4,5 posto, dok su Fedove postojane na 5,25 do 5,5 posto. Tako se sve više govori o divergenciji monetarnih politika s obje strane Atlantika. ECB se, dakle, ipak odlučio za početak labavljenja monetarne politike jer su strahovi od inflacije popustili, iako predsjednica ECB-a Christine Lagarde naglašava da smo još u restriktivnoj zoni i da nema unaprijed zacrtanog plana snižavanja kamate. Fed pak i dalje prednost daje borbi protiv inflacije držeći stope visokima, uz još veću dozu nepredvidljivosti.



Posljedica tog divergiranja, koje se ne događa prvi put u povijesti, niti bi nužno moralo značiti nešto neobično, ipak bi moglo biti, pri čemu se otvara pitanje tečaja euro - dolar, gdje u pravilu valuta područja čija središnja banka reže stope slabi naspram valute područja gdje kamatne stope ostaju više. U prijevodu, očekuju se stanoviti pritisci na slabljenje eura, a tako je to navela i naša središnja banka (HNB) baveći se upravo ovom temom u najnovijim Makroekonomskim kretanjima i prognozama. Zašto bi se, dakle, u teoriji moglo očekivati ovakvo kretanje tečaja? Jer više ključne stope povećavaju priljev inozemnog kapitala na to područje, s obzirom na to da investitori očekuju veće prinose, a tada potražnja za domicilnom valutom raste. Kada raste potražnja za valutom, a ovdje imamo primjer dolara, raste i njezina vrijednost, odnosno ona jača u odnosu prema usporednoj valuti. Naravno, nisu monetarne politike jedini faktor valutnih kretanja, niti se ona mogu sa sigurnošću predvidjeti. No ovakvim se monetarnim okolnostima prije koji tjedan pridružila i politička situacija u Francuskoj, koja je također donekle utjecala na jačanje deprecijacijskih pritisaka (pritisaka na slabljenje) na euro. Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta, pa i euru, tako porasla i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer Fed neće spustiti kamate tako brzo kao što se očekivalo, a euro je pod pritiskom zbog političke neizvjesnosti u Francuskoj. I na tečajnici HNB-a navodi se da jedan euro vrijedi 1,068 američkih dolara, a npr. početkom mjeseca bio je na 1,085 dolara. Nadalje, kada vrijednost valute pada, poskupljuje uvoz, pa se strahuje da bi se u eurozonu upravo preko tog kanala tečaja, preko viših uvoznih cijena, mogla vratiti inflacija, odnosno nastaviti se inflatorni pritisci, i to na osnovi ovih odvajanja dviju monetarnih politika. Ispalo bi onda da se ECB vrti u krug: taman se suzbilo inflaciju, ali je neusklađenost s Fedom možda vraća? Što o svemu tome misli, očekuje li daljnje slabljenje eura, te na toj osnovi povratak inflacije (što se cijelo vrijeme želi izbjeći, te se teži cilju od dva posto inflacije), pitali smo guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, koji sjedi u Upravnom vijeću ECB-a, na nedavnoj Dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji.



- To je način na koji funkcionira, preko pariteta kamatnih stopa, utjecaj promjene kamata na tečaj, a onda tečaja na cijene. Ako govorimo o dolaru, cijene većine međunarodnih roba na tržištu roba izražene su u dolaru, i nafte, i hrane, i metala itd. Međutim, ono što smo također vidjeli jest da nakon ovog prvog spuštanja kamatne stope naše središnje banke nije bilo nekog utjecaja na devizno tržište, ništa se posebno nije događalo, i ja bih rekao da je ovog trenutka ono što imamo na deviznom tržištu već “priced in”, odnosno već su ukalkulirana sva očekivanja promjena kamatnih stopa u idućih nekoliko mjeseci, i ECB-a i Feda. Tako da za sada imamo prilično stabilno devizno tržište, i u ovom trenutku na nj možda više utječu neke druge stvari, koje se možda više tiču politike ili geopolitike, nego sama promjena kamatnih stopa. Kako budemo išli prema kraju godine, vidjet ćemo što će se događati s kamatnim stopama ECB-a ili Feda. Mi smo rekli da nakon spuštanja kamatne stope za 0,25 postotnih bodova uopće ne želimo davati nikakve signale o budućem kretanju kamatnih stopa, nego ćemo biti potpuno otvoreni od sastanka do sastanka, a u SAD-u je pristup isti takav. Ako pogledate što su tržišta uključila u svoja očekivanja i relativne cijene, onda dobivate sliku koja ne bi trebala znatnije utjecati na tečaj eura i dolara - smatra Vujčić.