Uranjena žetva pšenice kazuje da će prosječan prinos biti bolji od lanjskog, kada je bio samo 4,9 tona po hektaru, a godina je bila loša i kvalitetom i cijenom. Sada su prinosi 6 - 9 t/ha.

Prosječan prinos u žetvi 2024. mogao bi biti 7 t/ha, uz koji bi ovoga ljeta Hrvatska ogla požnjeti 980.000 tona zrna, no i da prosječan prinos bude 6 t/ha, što bi bilo 840.000 tona, to bi bilo dvostruko više pšenice od naših potreba, od oko 400.000 tona. Jesenas smo pšenicu zasijali na 140.000 hektara, 16,7 % manje nego 2022. Lani smo požnjeli 813.000 tona.



Prema aktualnoj kotaciji cijena, od 18. lipnja, osječko Žito za pšenicu, od četvrte klase do premiuma, nudi 150 - 175 €, s tim što je treća klasa, koje je požnjeveno najviše, 152 - 157,5 €. Ističući kako je vani na burzama ona 230 €, ratari ovdašnjom cijenom nisu zadovoljni, pa dio njih, poput člana UO HPK-a Matije Brlošića, u medijima pozivaju državu da otkupi dio uroda za robne rezerve i tako digne cijenu pšenici do 200 €. U Žitozajednici pojašnjavaju da cijena pšenice u nas ovisi o žetvenom pritisku na talijansko tržište, na koje smo orijentirani, jer na njemu završava većina naših viškova pšenice.

- Italija je zasuta robom, pšenicom iz Ukrajine, Rumunjske... i ova cijena koja se formira, formira se tržišno, u uvjetima ponude i potražnje. Nema govora ni o kakvim prijevarama, malverzacijama - kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

Dok je 2023. bila potop – od cijene od 1,60 do 2 € do lošeg prinosa i kvalitete, ono što je ove godine bolje, nastavlja Barišić, jest da su prinosi veći, a očekuje se i bolja kvaliteta, koja je lani izostala, pa je Hrvatska uvezla više od 150.000 tona kvalitetnije pšenice, tzv. poboljšivača, a kojih je 2022. uvezla 80-ak tisuća tona.

- No cijena je potonula a sve do sada bila je obećavajuća; Žito je 23. svibnja davalo 190 € i nitko ništa nije prodavao, a 6. lipnja ta je tvrtka davala 185 € i i dalje se nije događalo ništa. Događa se situacija da poljoprivrednici propuštaju ugovarati prodaju prije žetve jer su tu vjerojatno bila očekivanja bolje cijene. No kada se to propusti i cijena padne, onda u principu ono što tržište diktira – to je to, i njima je nepovoljno. Nekada su cijene nakon žetve rasle, no nas su posljednje, krizne godine poučile da se to više ne događa.



Pravilo je da više pravila nema. Moguće je da će rasti i mnogi se tome nadaju, ali nas je demantiralo to - da se na tržištu i nakon žetve cijena pšenice ne podiže, tako da je sve neizvjesno i možda je iz prijašnjih situacija trebalo naučiti da pšenicu treba ugovarati i prije nego što se krene u žetvu - kaže Barišić.

Cijena pšenice na burzama je u padu, pada i na dnevnoj bazi, a Italija je zbog spomenutog pritiska puna robe.

- Cijena pšenici bila je dnevno i 260 € pa je na tjednoj razini pala na 240 €. Kako je žetva, ona pada i na dnevnoj bazi, a što se našeg tržišta tiče – to je velika količina robe u Italiji i to formira cijenu kod nas. I ove godine imat ćemo dvostruko više pšenice od potreba i cijenu uvjetovanu izvozom. Kada bi se potrošila na našem tržištu, ne bismo ovisili o izvoznim parametrima - kaže Barišić. Razlog zašto je to tako jesu, dakako, nedovoljni preradbeni kapaciteti s jedne i dvostruko veće količine pšenice od domaćih potreba s druge strane.

I lani smo imali najviše treće klase pšenice, druge klase nešto manje, dosta stočnog zrna, a prve klase i premium zrna jako malo, zbog čega smo 2023. uvezli spomenutih više od 150.000 tona kvalitetnije pšenice za potrebe mlinske industrije.

- Još je rano za pozive kontrolnim kućama kakva je kvaliteta, uzorak je još premalen. Nadamo se boljoj kvaliteti od lanjske, a cijena je loša, ponavljam, zbog pada na burzama i naše izvozne ovisnosti, diktira nam ju, kao što već rekoh, tržište Italije, u koju smo lani izvezli 490.000 tona. Bila nam je dobar partner dok se nije pojavila roba iz Ukrajine. Istina, Rusija kasni sa žetvom i pokazatelji su da će im pšenica biti loša, što bi moglo podići cijene, pa su tu neke nade za porast cijena na burzama - kaže Barišić.