Objavljeno 28. lipnja, 2024.
Vlade bi trebale pojačati oporezivanje najbogatijih, a polazišna točka rasprave trebala bi biti uvođenje minimalnog poreza od dva posto na imovinu veću od milijardu dolara, rekao je francuski ekonomist Gabriel Zucman. U listopadu je Zucmanov Europski porezni opservatorij predložio da se najbogatijima uvede minimalni globalni porez od dva posto kako bi se otvorila nova fronta u borbi protiv porezne evazije (izbjegavanja plaćanja poreza). Vlade bi tim nametom mogle prikupiti do 250 milijardi dolara godišnje, izračunali su, što čini samo dva posto od gotovo 13 bilijuna dolara imovine 2700 milijardera diljem svijeta, utvrdila je istraživačka skupina Pariške škole ekonomije. Milijarderi u mnogim zemljama plaćaju porez po daleko nižim stopama nego porezni obveznici skromnijeg imovinskog stanja, jer mogu "parkirati" bogatstvo u fiktivnim tvrtkama, koje ih štite od poreznih obveza, navela je grupa u Globalnom izvješću o poreznoj evaziji, objavljenom krajem listopada.
“Smatramo da je teško opravdati tu (poreznu rupu, nap. ur.) jer potkopava održivost poreznih sustava i društvenu prihvatljivost oporezivanja", rekao je direktor Opservatorija Gabriel Zucman. Prijedlog o oporezivanju najbogatijih podržali su u travnju ministri Brazila, Španjolske, Njemačke i Južnoafričke Republike. "Trenutno u svijetu postoji oko 3000 milijardera. Porez bi se mogao odrediti kao minimalni porez od dva posto na imovinu superbogatih", napisala je u članku u njemačkom listu Der Spiegel ministrica za razvoj Svenja Schulze.
Članak su potpisali i španjolski ministar gospodarstva Carlos Cuerpo, španjolska ministrica financija Maria Jesus Montero, južnoafrički ministar financija Enoch Godongwana i brazilski ministar gospodarstva Fernando Haddad, a objavljen je i u britanskom Guardianu i u španjolskom El Paisu. Porezni sustavi moraju biti u skladu s načelom pravednosti, poručili su ministri. "Da bismo to postigli, doprinos svakog pojedinca mora biti u skladu s njegovom platnom moći. Zbog vrijedećih poreznih povlastica najbogatiji uspijevaju svesti poreze na svoja primanja na najmanju moguću mjeru", upozorili su. Na globalnoj razini milijarderi plaćaju poreze na primanja po stopi od samo 0,5 posto. Prijedlog o porezu od dva posto podržale su u međuvremenu i Francuska, Kolumbija, Belgija i Afrička unija, a Berlin je preko ministra financija Christiana Lindnera poručio da je jako skeptičan prema novim elementima u globanim poreznim planovima. Američka ministrica financija Janet Yellen rekla je da ga SAD ne može poduprijeti. Brazilsko predsjedništvo skupine G20 zatražilo je pak od francuskog ekonomista i instituta da ministrima financija 20 vodećih svjetskih gospodarstava predstavi izvješće o oporezivanju najbogatijih na skupu u srpnju.
“Cilj je izvješća ponuditi osnovu za političku raspravu – otvoriti raspravu, a ne je zaključiti. Na građanima je da odluče, u demokratskoj raspravi i glasanjem, kako će se oporezivati", napisao je Zucman u izvješću.
H
Porez bi plaćalo oko 3000 pojedinaca
Porez bi se mogao uvesti za manje od devet godina, nada se čelnik EU Tax Observatoryja. Plaćalo bi ga oko 3000 pojedinaca diljem svijeta, a prihod bi se kretao u rasponu od 200 milijardi do 250 milijardi dolara godišnje, rekao je ekonomist. Ako se granica nove porezne obveze za najbogatije spusti na 100 milijuna dolara, prihod bi se mogao povećati za dodatnih 100 milijardi do 140 milijardi dolara, pokazuju izračuni. Bogatstvo najbogatijih kućanstava svijeta, 0,0001 posto stanovništva, raslo je u razdoblju od 1987. do 2024. za oko sedam posto godišnje, prilagođeno za inflaciju, otprilike dvostruko snažnije od globalnog prosjeka, navode autori izvješća. “Milijarderi i njihova poduzeća bili su glavni dobitnici globalizacije i postavlja se pitanje uspijevaju li suvremeni porezni sustavi pravilno raspodijeliti tu zaradu ili samo podupiru njezinu koncentraciju u rukama pojedinaca”, napisao je Zucman.