Najnovije istraživanje globalne konzultantsko-revizorske tvrtke EY "Global Integrity Report" pokazuje kako su se, tijekom posljednje dvije godine, poboljšali moralni standardi i etička načela unutar tvrtki. Smatra to 49 % ispitanih zaposlenika i članova uprave, a visoki standardi integriteta postavljaju se kao ključni za organizacije na globalnoj razini, jer znatno utječu na povjerenje u tvrtke.

No ti standardi mogu se održati samo ako ih vodeći ljudi poštuju, služe kao primjer i jasno komuniciraju njihovu važnost. Prema globalnom istraživanju moralne standarde najviše potiče uprava sa 61 %, a u istočnoj Europi taj je prosjek nešto niži – 48 %.

Pristup "radi kako ja kažem, a ne kako ja radim" sve je prisutniji posljednjih godina u svjetskim tvrtkama, kao i u Hrvatskoj. Istraživanje EY-a pokazuje kako uprave više naglašavaju važnost etičkih standarda menadžmentu nego ostalim zaposlenicima, što može negativno utjecati na ponašanje mlađih zaposlenika.

Globalno istraživanje obuhvatilo je stajališta 5464 zaposlenika i članova uprave u 53 zemlje. Veliko istraživanje EY-a otkrilo je kako gotovo polovina ispitanika (49 %) vjeruje da su se moralni standardi i etička načela poboljšali unutar njihovih organizacija u posljednje dvije godine, a većina ispitanika (90 %) uvjerena je kako se njihovi kolege pridržavaju relevantnih zakona, kodeksa ponašanja i poslovnih propisa.

“Istraživanje je pokazalo kako se standardi integriteta poboljšavaju zahvaljujući boljem upravljanju, regulativama i zahtjevima kupaca. Zaposlenici uglavnom vjeruju da njihovi kolege poštuju pravila. No i dalje postoje unutarnji i vanjski pritisci na te standarde, kao što su ekonomski izazovi, kibernetičke prijetnje, regulatorne promjene i neuspjesi u poslovanju. Tvrtke koje te pritiske ignoriraju riskiraju probleme", naglašava Janja Skamlič, partnerica za forenzičke usluge i usklađenost poslovanja u EY-u Slovenija i Hrvatska.

No, unatoč ovim poboljšanjima, čak 42 % ispitanika tvrdi kako je njihovim organizacijama izazovno održavati moralne standarde u teškim tržišnim uvjetima. Naime, ispitanici u svim državama kažu kako je trenutno makroekonomsko okruženje najveći vanjski pritisak na zaposlenike u kršenju moralnih načela, a više od četvrtine (28 %) kaže da najveća interna prijetnja dolazi od zaposlenika koji ne razumiju pravila ponašanja.

“Uvođenje zakona o zaštiti zviždača na bazi EU direktive, napredak u komunikacijskoj tehnologiji i povećana svijest o važnosti prijavljivanja nedoličnog ponašanja znači da organizacije sada imaju bolje alate za podršku zaposlenicima koji žele izraziti zabrinutost. Međutim, korporacije moraju nastojati stvoriti kulturu govora koja funkcionira u praksi, a ne samo u teoriji. Potrebno je osigurati da se pojedinci osjećaju sigurno, no ujedno trebaju znati da će se na njihovu zabrinutost reagirati, bez ikakvih posljedica", zaključuje Skamlič.