Usklađenost znanja i vještina mladih s potrebama tržišta rada odnosno s potrebama poduzetnika i budućih poslodavaca treba biti u fokusu razvoja obrazovnog sustava jer obrazovanje može i mora biti snažna poluga razvoja pojedinca i cijelog društva. Hrvatska, naime, u obrazovanje ulaže gotovo 11 % proračuna te oko 5 % BDP-a godišnje, čime je iznad prosjeka EU zemalja.

Objavio je to između ostalog Hrvoje Stojić, glavni ekonomski analitičar Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), u svojoj najnovijoj analizi.

Dodao je i kako poslodavci kroz Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) aktivno utječu na identifikaciju potreba za znanjima i vještinama u zanimanjima kroz standarde zanimanja kako bismo imali kvalitetnije kurikulume u strukovnim srednjim školama i nove studijske programe na visokim učilištima.

- U suradnji s resornim ministarstvima nadležnima za rad te znanost i obrazovanje te uz podršku sindikata, HUP-a, Hrvatske obrtničke komore (HOK) i Hrvatske gospodarske komore (HGK) provođen je niz projekata izrade novih kurikuluma, uspostave regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju te pripreme i odobravanja standarda zanimanja i kvalifikacija. Danas, kad su zadovoljeni brojni preduvjeti da novi strukovni kurikulumi zamijene zastarjele programe (uglavnom iz devedesetih godina prošlog stoljeća), nakon konsenzusa Vlade RH, poslodavaca i sindikata, partikularni interesi pojedinaca i grupa nastoje zaustaviti reforme. Struktura općeobrazovnog i strukovnog dijela novih kurikuluma kvalitetnije odgovara potrebnim znanjima i vještinama u strukovnim zanimanjima, što je godinama bio zahtjev poslodavaca i nedostatak postojećih kurikuluma. U novim strukovnim kurikulumima struktura i satnica nastavnih predmeta koji su obvezni na državnoj maturi i koji pružaju učenicima strukovnih škola mogućnost nastavka obrazovanja na visokim učilištima (hrvatski jezik, matematika, strani jezik), usklađena je sa strukturom i satnicom općih gimnazija, i to je, uz jačanje strukovnih sadržaja i njihovu relevantnost, ključni i nužni element reforme koju treba provesti nad svim strukovnim programima. Tako strukovnjaci imaju bolju podlogu za polaganje državne mature, a stari ih je kurikulum indirektno diskriminirao u pravu te ambicijama za visoko obrazovanje. Promjene u novom kurikulumu nužne su za razvoj više od 70 % naše srednjoškolske populacije, koliko već godinama upisuje strukovne škole, a tek 29 % učenika upisuje gimnazije. Pritom strukovno obrazovanje iznjedri gotovo polovinu budućih studenata s obzirom na to da 57 % strukovnjaka upisuje visoko obrazovanje. Njihov interes za studiranje je prema anketama veći od 70 % i u stalnom je porastu. Kako bi taj interes bio i realiziran, kao potencijalni sljedeći korak nužno je povećanje upisnih kvota na prirodoslovnim fakultetima s obzirom na to da ih ‘strukovnjaci‘ preferiraju u odnosu prema društveno-humanističkim smjerovima. Iako je u 2023. udio visokokvalificiranih stanovnika u dobi od 25 do 34 godine skočio za čak 3,2 postotna boda (pb), na na 38,7 %, Hrvatska i dalje za oko 5 pb zaostaje po udjelu visokokvalificiranih od prosjeka EU-a te za čak 18 pb ispod najuspješnijih članica EU-a - kaže Stojić. Z.Rupčić