Dok se omikron-soj koronavirusa nezaustavljivo širi europskim kontinentom, pa tako i Hrvatskom, dio domaćih i stranih znanstvenika u tome vidi i početak kraja pandemije COVID-19, odnosno prelazak u endemsku fazu bolesti.

Čini se to u ovom trenutku ipak preoptimističnim stavom zbog jedne činjenice - da nitko ne može predvidjeti eventualne pojave novih mutacija virusa i novih sojeva, koji mogu biti daleko ubojitiji i opasniji od znanstvenicima do sada poznatih varijanti. To je uostalom pokazao i omikron-soj, koji se brzo širi, ali izaziva blaži oblik bolesti u usporedbi s prethodnim oblicima novog koronavirusa. No za njega je bitno što, prema dosadašnjim spoznajama, zaobilazi imunitet stečen cijepljenjem i preboljenjem te što dvije doze cjepiva nisu dovoljne, pa se stoga i preporučuje booster doza. Za nju se opet ne može reći da potpuno štiti, ali svakako štiti od hospitalizacije i težih oblika bolesti.



Na nedavno održanom Svjetskom gospodarskom forumu moglo se čuti kako "se virusa nećemo osloboditi ove godine, možda ga nikad nećemo iskorijeniti, no javnozdravstvena kriza međunarodnih razmjera može se riješiti dolaskom do što niže stope incidencije maksimumom cijepljenja kako nitko ne bi morao umrijeti".

Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin kaže da veliki udio pozitivnih testova u brzom antigenskom testiranju govori o dvije stvari. "Prvo o prisutnosti omikron-varijante, koja je zaraznija od delta-varijante, što znači da, kada se netko testira zbog većih ili blažih simptoma, ima veće šanse da se radi o COVID-u nego o nekoj drugoj zaraznoj bolesti. Drugo, omikron-varijanta nekoliko je puta zaraznija nego što je bila delta. Nije, međutim, problem samo u zaraznosti nego i u činjenici da omikron izbjegava imunosni odgovor koji su ljudi stvorili bilo cijepljenjem bilo preboljenjem. I to je razlog brzom širenju osim zaraznosti. Te dvije komponente su u igri, a još se istražuje koja je od te dvije komponente važnija u brzom širenju - činjenica što je zarazniji ili što izbjegava imunosni odgovor, odnosno da cijepljenje i preboljenje ne štite od same zaraze u tolikoj mjeri koliko su štitili od delte, a pogotovo od prethodnih varijanti", objašnjava Pavić Šimetin.

Zamjenica ravnatelja HZJZ-a upozorava također da još ne znamo kolike će žrtve donijeti omikron-soj. "On ima manje tešku kliničku sliku od delte, posebno kod onih koji su cijepljeni, ali zarazniji je četiri puta od delte, a prouzročuje upola manje hospitalizacija nego delta i upola manju smrtnost. Uz tu zaraznost, četiri puta veću, još uvijek može umrijeti dva puta više ljudi nego što ih je umrlo od delta-varijante. Moramo biti svjesni da su osobe koje nam sada preminu još uvijek žrtve delta-varijante, odnosno riječ je o smrtnim ishodima koji proizlaze iz četvrtog vala", naglašava Pavić Šimetin, dodajući da, što je više ljudi zaraženo, to je vjerojatnije da među njima ima mnogo kandidata i za smrtni ishod.



Upozorava i na ugroženost osoba koje boluju od drugih bolesti. "Zbog svoje osnovne bolesti ne mogu stvoriti dobar imunosni odgovor. Zbog cirkulacije virusa veća je vjerojatnost da će i takve osobe biti zaražene. Za naše sugrađane koji su primili sve tri doze cijepiva, ali su teško bolesni i ne mogu stvoriti odgovarajući imunosni odgovor, omikron će ipak biti smrtonosan", tvrdi Pavić Šimetin, naglašavajući potrebu za cijepljenjem, koje donosi i osobnu i kolektivnu zaštitu. "Što je više ljudi cijepljeno, manja je cirkulacija virusa, jer će oni, ako se i zaraze, biti kraće bolesni, imati blažu kliničku sliku, a što je klinička slika blaža, to znači da kraće kišemo i kašljemo i manje ćemo virus širiti prema drugim osobama", zaključuje Pavić Šimetin.

Dr. med. Zoran Barušić, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", smatra da je teško govoriti dolazi li kraj pandemije. "Ne možemo još govoriti ni o vrhuncu petog vala, moramo vidjeti kakva će situacija biti u sljedećim danima i tjednima. Bolnice su pod manjim pritiskom nego u četvrtom valu, ali je dnevni broj bolesnika koji su na respiratoru i teško bolesni dosta velik. Stoga je rasprava o kraju u sferi nagađanja iako svi priželjkujemo da to jednom stane. Nagađanja se temelje na tome da je dio populacije cijepljen, a ostali koji nisu cijepljeni možda će preboljenjem steći imunitet pa će se samim time broj zaštićenih povećati i na globalnoj razini dovesti do kraja pandemije i prelaska u endemiju. To je teško tvrditi jer se omikron, unatoč blažoj varijanti, izuzetno brzo širi i u odnosu prema delti ima velik broj dokazanih mutacija i samim time svoju prijemčivost za određene receptore u dišnom traktu. No mišljenja se razilaze i ostaje vidjeti kako će biti", oprezan je dr. Barušić.