Tri tjedna nakon što je porazila protivnike na izborima za Europski parlament, stranka Nacionalno okupljanje (RN) desničarske političarke Marine Le Pen potvrdila je svoj status vodeće političke snage u Francuskoj u prvom krugu parlamentarnih izbora, obilježenih najvećom izlaznošću u protekla tri desetljeća. Izlaznost birača bila je 66,71 posto.

RN je osigurao jasnu pobjedu, no ne i odlučujuću, a za konačni ishod izbora treba pričekati drugi krug, 7. srpnja. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je odlukom da raspiše prijevremene izbore iznenadio svoje saveznike, kao i protivnike, pozvao je birače da se iduće nedjelje ujedine protiv krajnje desnice. Nacionalno okupljanje i njegovi saveznici u prvom su krugu osvojili 33 posto glasova, ljevičarska Nova narodna fronta (NFP) dobila je 28 posto, a Macronov savez Ensemble (fran. Zajedno) na trećem je mjestu sa samo 20 posto glasova. Na temelju tih brojki, krajnja desnica mogla bi osvojiti između 230 i 280 zastupničkih mjesta u Narodnoj skupštini, što znači da bi joj moglo nedostajati 289 mandata potrebnih za apsolutnu većinu. Međutim, takva predviđanja izuzetno su teška zbog drugog kruga glasanja i rekordnog broja izbornih jedinica gdje su u drugi krug ušla tri kandidata. U drugi krug, naime, ne ulaze samo dva najbolja kandidata u izbornoj jedinici nego svi koji su prešli 12,5 posto glasova. Konačan rezultat ovisit će o pregovorima stranaka koje pokušavaju formirati saveze u pojedinim izbornim jedinicama ili se iz njih povući. Macron je pozvao na formiranje šireg republikanskog okupljanja, što su neki prihvatili, a neki baš i ne. Republikanci (LR) ne prihvaćaju ga.

Le Pen je pozvala glasače da njezinoj stranci u drugom krugu daju "apsolutnu većinu" mjesta u Narodnoj skupštini, donjem domu francuskog parlamenta, s većim ovlastima od Senata. U takvom raspletu događaja od Macrona bi se očekivalo da 28-godišnjeg Jordana Bardellu (kandidata Le Pen) imenuje premijerom u neugodnom sustavu dijeljenja vlasti poznatom kao "kohabitacija", koji bi ga oslabio. Pobjeda RN-a značila bi prvu krajnje desnu vladu u Francuskoj od Višijskog režima, saveznika nacističke Njemačke, te bi značila izvanredan obrat za ekstremističku stranku, kojoj je jedan od suosnivača bio Jean-Marie Le Pen, otac Marine Le Pen, osuđeni antisemit i pobornik višijske vlade. Vjerojatniji je ishod situacija u kojoj ni jedna koalicija neće moći osigurati većinu, što bi dovelo do političkog zastoja.

Politolog Tihomir Cipek kaže da u drugom krugu očekuje još bolje rezultate Nacionalnog okupljanja. Dodaje kako će demonstracije, koje se odvijaju u nekoliko francuskih gradova, samo prestrašiti srednji građanski sloj i potaknuti ga da glasa za Le Pen - dakle, "za red". Tako da misli kako će ona u drugom krugu proći još bolje - dio glasača centra, koji predvodi Macron, okrenut će se Le Pen, a prognozira da će za nju glasati i birači LR-a, koji su dobili nešto više od devet posto glasova. "Svakako treba napomenuti kako Nacionalno okupljanje nije stranka njezina oca. Stvari su se promijenile. Sa svakim novim izborima Marine Le Pen se više približava centru. Ona je uvidjela kako ih bez toga proglašavaju ekstremnom desnicom, iako se zapravo to i sada radi, a da budem iskren, ja to tako ne vidim. To nije nikakva ekstremna desnica. Uopće mi je to vikanje o ‘ekstremnoj desnici‘ malo previše. To su nekadašnje konzervativne stranke koje imaju nekakvu konzervativnu - u Francuskoj snažnu republikansku - tradiciju Francuske Republike, koja drži do države, granica, institucija, poretka... To su uglavnom njihovi glasači, koji su naravno za nekakvu kontrolu migracije i suverenu državu nasuprot EU-u. Dobar dio njih je motiviran protivljenjem procesu centralizacije EU-a koju pokušavaju organizirati sadašnje vladajuće elite. Smatram kako to što je Le Pen odustala od suradnje sa AfD-om (stranka njemačke ekstremne desnice, nap. a.) dokazuje tezu da se približava centru", ističe Cipek.

Na pitanje zašto se to dogodilo, i to dok Macron uživa određenu popularnost u Europi, kaže kako Francuska ima tradiciju nacionalne države - tradiciju republike i republikanskih institucija koje štite svoje državljane. I nije slučajno što su Francuzi odbili europski ustav na referendumu, podsjeća. Oni ga, dodaje, nisu odbili "zato što ga nisu dovoljno poznavali", kao što ima pojedinih mišljenja. Mislim da je posve obrnuta situacija, kaže Cipek.

“Francuzi su jako dobro poznavali potencijalni novi europski ustav - on se doslovce ‘dijelio u samoposlugama‘. Ljudi su znali osnovnu ideju, a to je smanjenje suvereniteta država. Francuzi nisu za to. Francuzi su za to da Francuska i dalje bude Francuska, da Francuska Republika bude važna država, netko tko bi se pokušao vratiti na svjetsku pozornicu", zaključuje Cipek.