Na meti hakera u četvrtak ujutro našao se Klinički bolnički centar Zagreb, poznat kao Rebro, iz kojeg su istaknuli da su zbog toga bili prisiljeni isključiti sve sustave. Sustavi su se vraćali u produkciju tek kada su se uvjerili u njihovu sigurnost i ispravnost. Hakerski napad na bolnicu izveden je dan nakon što su hakeri u srijedu popodne izveli DDoS napad na nekoliko internetskih stranica hrvatskih institucija, među kojima su Ministarstvo financija, Porezna uprava, HNB i Zagrebačka burza, koje su proradile oko 20 sati.

Nakon napada na KBC Zagreb pomoćnik ravnatelja za kvalitetu Milivoj Novak rekao je tijekom jutra da se zbog otežanog rada sustava pregledi obavljaju sporije, ali će svi pacijenti biti primljeni. "Sigurnost bolesnika nije ugrožena, svi hitni bolesnici su u dvoranama", rekao je na konferenciji za novinare Novak i objasnio da sustav, iako usporeno i otežano, ipak funkcionira. "Najbitnije je da Hitna funkcionira", rekao je i naglasio da podaci pacijenata nisu ugroženi te nije došlo do curenja podataka. "Ako su upali u Pentagon, naravno da mogu oboriti i nas", zaključio je.

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) u četvrtak je izvijestilo da je policija započela kriminalističko istraživanje kako bi utvrdila sve okolnosti napada. No, "zbog tajnosti izvida" nisu otkrili više informacija. Tijekom 2023. policija je, prema službenim podacima, otkrila i kazneno prijavila ukupno 1688 kibernetičkih napada, odnosno kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka. To je povećanje od 9,61 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. kada je evidentirano 1540 kibernetičkih napada. Sličan rast broja kiberentičkih napada od 10 posto policija bilježi i tijekom 2024.

U policiji podsjećaju da je tzv. ransomware još uvijek dominantna prijetnja, posebno za javne i privatne organizacije u cijeloj Hrvatskoj. Ističu da "ransomware" napadi najčešće ne dolaze od programera zlonamjernih programa već od osoba koje ih od njih unajmljuju te na različite načine poput "phishinga", zlonamjerne internetske stranice i poveznice ili tzv. socijalnog inženjeringa nastoje inficirati računalni sustav žrtve. U slučaju da žrtva pristane na plaćanje, tako "zarađen" novac dijeli se između osobe koja je razvila zlonamjerni program i napadača. Hina