Monografiju "Anatomija rječnika, Hrvatski mrežni rječnik - Mrežnik", koja je nastala sa željom da se iscrpno prikažu sve leksikografske odluke i dvojbe koje prate nastanak tog rječnika, objavio je Institut za hrvatski jezik (IHJ). Knjiga je rezultat rada na projektu Hrvatski mrežni rječnik - Mrežnik, koji se od 2017. do 2021. provodio u Institutu za hrvatski jezik kao istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost. Projekt od 1. siječnja financira Europska unija u sklopu programa NextGeneration EU, a demoinačica Mrežnika (A-F) dostupna je na adresi http://ihjj.hr/mreznik/.

Voditeljica projekta je Lana Hudeček, koja je s Milicom Mihaljević i Željkom Jozićem uredila monografiju. Riječ je o nastavku sustavnoga bavljenja jednojezičnom leksikografijom u Institutu za hrvatski jezik, pa su u njegovoj provedbi sudjelovali mnogi iskusni leksikografi koji su autori Školskoga rječnika hrvatskoga jezika (2012.) i Prvoga školskog rječnika (2008.). Ti su rječnici, napominju iz Instituta za hrvatski jezik, objavljeni u sunakladništvu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Školske knjige, a izrađeni su u okviru projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Hrvatski normativni jednojezični rječnik.

IHJ ističe kako je "Anatomija rječnika" nastala sa željom da se iscrpno prikažu sve leksikografske odluke i dvojbe koje prate nastanak jednoga jednojezičnog (mrežnoga) rječnika i svi koraci od njegova osmišljavanja do njegove objave. Knjiga "Anatomija rječnika. Hrvatski mrežni rječnik Mrežnik na 640 stranica i kroz sedam cjelina opisuje makrostrukturu Mrežnika, te prikazuje leksikografske dvojbe i moguće odluke povezane s obradom pojedinih vrsta i skupina riječi.

Treća cjelina posvećena je obradi jezikoslovnih, glazbenih, računalnih, religijskih i pandemijskih naziva, a u četvrtoj se govori o dvama posebnim Mrežnikovim modulima, s posebnim obzirom na obradu malih riječi te prefigiranih glagola u modulu za neizvorne govornike.

Knjiga se u petoj cjelini bavi aktualnom leksikografskom temom te uključuje poglavlja o obradi riječi koje označuju stereotipizirane pojmove i društveno osjetljivoga leksika. Sljedeća cjelina posvećena je mrežnim izvorima koji su nastali u okviru i za potrebe projekta Mrežnik, a u sedmoj se nalaze tri poglavlja o najvažnijim izvorima Instituta za hrvatski jezik - Baza hrvatskih glagolskih valencija e-Glava, Kolokacijska baza hrvatskoga jezika te Terminološka baza Struna.

Autorski tim obuhvaća 15 autora: Goranka Blagus Bartolec, Ivana Brač, Lana Hudeček, Dubravka Ivšić Majić, Barbara Kovačević, Daria Lazić, Kristian Lewis, Ivana Matas Ivanković, Martina Kramarić, Maja Matijević, Josip Mihaljević, Milica Mihaljević, Bruno Nahod, Dinka Pasini i Domagoj Vidović. H