Na lokalnim izborima u BiH, sazvanima za 6. listopada, sudjelovat će 300 stranaka, koalicija i neovisnih kandidata, a nove tehnologije nadzora u utvrđivanju rezultata glasanja bit će primijenjene na 10 % biračkih mjesta, potvrdilo je Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP).

Izbori za nova tijela vlasti u općinama i gradovima uobičajeni su test popularnosti stranaka koje imaju vlast na državnoj razini i u entitetima, a predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić potvrdila je kako je i ove godine za sudjelovanje vladalo veliko zanimanje. Prijave za sudjelovanje na izborima poslale su 122 političke stranke, a 117 ih je dobilo suglasnost SIP-a jer je utvrđeno da ispunjavaju zakonske kriterije. Na izborima će moći sudjelovati i oko 180 neovisnih kandidata. "Te se brojke čine velikima, no za izbore 2020. godine bilo je prijavljeno više od 500 političkih subjekata", podsjetila je Hadžiabdić. Do 8. srpnja rok je za podnošenje kandidacijskih lista, a predsjednica SIP-a potvrdila je kako će im biti velik izazov provesti izmjene izbornog zakona, što ih je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a odnose se na zabranu kandidiranja osobama osuđenima za ratne zločine pred domaćim, međunarodnim ili sudovima drugih država. Jedinstvene evidencije o takvim osobama nema ni u BiH, no dodatni je problem prikupljanje takvih informacija iz susjednih država. Kako je pojasnila Hadžiabdić, od Hrvatske, Srbije i Crne Gore posredovanjem Ministarstva pravosuđa BiH zatražena je dostava podataka o državljanima BiH koji su ondje osuđeni za ratne zločine, no odgovora još nema.

Schmidtovim izmjenama od ove je godine zabranjena i preuranjena izborna kampanja, a promoviranje stranaka i kandidata dopušteno je samo mjesec dana prije izbora. "Tolerancije na kršenje odredbi izbornog zakona neće biti", kazala je Hadžiabdić, istaknuvši da je preuranjena kampanja zabranjena kako bi svi sudionici imali ravnopravan tretman, tj. kako netko iz vlasti ne bi zlorabio svoje pozicije. Veliki izazov SIP-u je i uvođenje novih tehnologija odnosno elektroničkog nadzora nad regularnošću izbornog procesa. Hadžiabdić kaže da će one biti primijenjene na 460 biračkih mjesta (10 % ukupnog broja), a cilj je testirati sve kako bi oprema poput skenera glasačkih listića bila u funkciji do općih izbora 2026. godine. Nabavu te opreme SIP za sada financira uglavnom inozemnim donacijama, pa je za to EU osigurao više od 700.000 eura, a SAD preko programa USAID-a oko pola milijuna eura.

Upravo su tehničke izmjene izbornog zakona bile među uvjetima EU-a kako bi BiH mogla nastaviti proces pregovora o punopravnom članstvu, no stranke vladajuće koalicije u BiH ni oko toga se nisu uspjele dogovoriti, pa ih je u ožujku nametnuo Schmidt. Hina