Nakon registracije nekog novog lijeka na europskom tržištu prosječno prođe 531 dan do njegova odobrenja, odnosno do ulaska na listu lijekova u pojedinoj državi članici, čime lijek napokon postaje dostupan pacijentima. U Republici Hrvatskoj za to treba prosječnih 555 dana, što znači da smo tek nešto ispod europskog prosjeka.

Na lijekove, međutim, naši pacijenti čekaju bitno duže nego oni u Njemačkoj, gdje od dana registracije do odluke nacionalnog tijela o dostupnosti lijeka pacijentima protekne oko četiri mjeseca, ili 126 dana, ili u Danskoj, gdje je to 169 dana, odnosno u Austriji - 283 dana. S druge strane, u Sloveniji se na lijek čeka i nešto duže nego kod nas, prosječno 563 dana, najgora je situacija u Poljskoj, gdje se na novi lijek čeka duže od dvije godine - čak 804 dana, a susjedne Srbija i Bosna i Hercegovina na primjenu novih lijekova čekaju duže od 900 dana. Svi novi lijekovi registrirani u Europskoj uniji dođu na liste lijekova svih zemalja članica u roku od četiri godine.

Podatci su to Europske federacije farmaceutske industrije i udruženja (EFPIA), koja je objavio WAIT indikator 2024. (dokumentira vrijeme od EU odobrenja za stavljanje lijeka u promet do plaćanja lijekova u državama članicama). Podatci iz istraživanja upućuju na to da lijekovi nisu jednako dostupni pacijentima u svim dijelovima EU-a, te da u pojedinim zemljama članicama čekaju na svoju terapiju šest puta duže od svojih europskih susjeda. U razdoblju od 2019. do 2022. Europska agencija za lijekove (EMA) registrirala je 167 novih lijekova, od toga 48 onkoloških. U Njemačkoj je u primjenu ušlo 46 lijekova iz područja onkologije, u Švicarskoj 44, u Austriji 41, a Poljska - koja općenito loše stoji s pristupom pacijenata novim lijekovima, s onkološkim je lijekovima trenutno na prosjeku od 25 uvrštenih takvih lijekova. Slovenija ih je uvrstila 24, a Hrvatska samo 14. Da bi nam novi onkološki lijek došao na listu lijekova treba proći oko 509 dana, a u Njemačkoj samo mjesec dana nakon središnje registracije u Europskoj uniji. U, po tome najgoroj, Litvi to pak traja porazna - 924 dana.

Od 63 lijeka za rijetke bolesti koliko ih je registrirano u istom razdoblju, Njemačka ih je na listu uvrstila 56, Slovenija 23, a Hrvatska devet. U Njemačkoj se i na njih čeka samo mjesec dana, kod nas 580 dana, a u Sloveniji oko mjesec dana kraće. U razdoblju od 2014. do 2022. godine od 372 lijeka registrirana u EU-u u Hrvatskoj je na listu uvršteno njih 133.

Riječ je o lijekovima koji ulaze u skupinu tzv. posebno skupih lijekova, a njihov udio, zajedno s drugim lijekovima, u ukupnom zdravstvenom trošku zauzima oko 20 posto. Na listu posebno skupih lijekova, prema podatcima HZZO-a, ulazi oko 20 novih molekula godišnje i 20 novih indikacija, što znači da se neki lijek može primjenjivati nešto šire. U posljednjih osam mjeseci na osnovnu listu lijekova i listu posebno skupih lijekova ušlo je 37 novih lijekova i proširenih indikacija, a na listu posebno skupih lijekova 21 nova molekula koja pacijentima pruža kvalitetnije i bolje liječenje. Uvrštenje novih lijekova usmjereno je na poboljšanje ishoda liječenja i smanjenje smrtnosti od malignih bolesti, a njihova dostupnost nekad je ključna za uspjeh liječenja. Ipak, unatoč dugom razdoblju koje protekne otkako se neki novi lijek registrira u EU-u dok dođe na listu lijekova HZZO-a, redovita je praksa da se lijek koji nije uvršten na listu, a presudan je za pacijentovo preživljenje, on nabavlja na teret klinike u kojoj se pacijent liječi.

- Glavni kriterij je učinkovitost lijeka i ima li pacijent drugu terapijsku opciju za liječenje. Zato onkološki i hematološki lijekovi brže ulaze na listu. Farmaceutska industrija i HZZO morali bi pronaći financijsku konstrukciju koja će biti kompromis i omogućiti brži dolazak novih lijekova - poručuje Iveta Merćep, predsjednica Povjerenstva za lijekove HZZO-a.