Objavljeno 15. lipnja, 2024.
Za polovinu rasta brutoinvesticija zaslužno je građevinarstvo, no najviša je stopa rasta investicija u strojeve i opremu
Prema podacima Financijske agencije poduzeća u Hrvatskoj (izvan financijskog sektora) u prošloj su godini ostvarila rast brutoinvesticija od čak 27,8 posto, čime je napokon zaustavljen negativni trend kretanja udjela poslovnih investicija u BDP-u, koji konstantno pada od 2017., kada je iznosio 13,8 posto BDP-a, na 11,4 posto u 2022. godini. To se navodi u analizama glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca, dr. Hrvoja Stojića.
Dodaju da su time ujedno zaustavljena i "divergentna kretanja" poslovnih ulaganja u Hrvatskoj u odnosu prema prosjeku Europske unije i zemalja srednje i istočne Europi, u kojima investicije čine 14 posto BDP-a. Za polovinu rasta brutoinvesticija zaslužne su investicije u građevinarstvu, no (kapitalne) investicije u strojeve i opremu ostvarile su najvišu stopu rasta u četiri godine od 17,9 posto, a izdaci za razvoj skočili su pak za 28,6 posto.
Adresirati izazove
- Naravno da nema mjesta za euforiju, pa Hrvatska u sljedećem razdoblju mora adekvatno adresirati glavne izazove, među kojima su očekivano smanjenje radne populacije za više od 100 tisuća u iduće četiri godine te daljnje jačanje poslovnih investicija prema 14 posto (prosjek srednje i istočne Europe) ili iznad nakon povlačenja plime EU fondova, ako želimo produljiti snažniji realni rast produktivnosti te u konačnici BDP-a, kao i ukupnih primanja zaposlenih u odnosu prema konkurentskim ekonomijama, napominju u HUP-u.
Osim što su snažno ulagala u investicije, hrvatska su poduzeća u prošloj, 2023. godini osjetno smanjila zaduženost. Prema nedavnoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) stopa zaduženosti, tj. odnos ukupnih obveza i ukupne imovine poduzeća, pala je s 80,4 posto, koliko je iznosila 2008. godine, na 68,6 posto u 2021. godini, u čemu prednjače najproduktivnija poduzeća, a čija je zaduženost danas na oko dvije trećine zaduženosti iz 2008. godine. MMF-ova analiza također pokazuje snažan pad sklonosti najproduktivnijih poduzeća kreditnom zaduživanju s obzirom na pad udjela kreditnih obveza u ukupnim obvezama sa 35,8 posto u 2008. na 25,9 posto u 2021. godini. U HUP-u pojašnjavaju da su razine produktivnosti kao i rast produktivnosti u pozitivnoj korelaciji sa zaduženjem tvrtke.
Porezni klin
Naime, tvrtke s niskom razinom zaduženosti mogle bi biti ograničene u pristupu sredstvima financiranja, pa ne mogu financirati inovativne projekte koji pospješuju rast produktivnosti. S obzirom na spomenuti znatno brži proces razduživanja visokoproduktivnih poduzeća u odnosu prema onima manje produktivnima, ističu u HUP-u, sve upućuje na nedostatan pristup financiranju ili pak smanjenu sklonost dužničkom financiranju investicija u produktivnost u nedovoljno atraktivnom poslovnom okruženju.
- Iako je porezni klin na osobni dohodak niži od prosjeka Europske unije, on je svejedno već pri isplati netoplaće od 1500 eura među najvišima u strukturno sličnoj regiji srednje i istočne Europe. Porezni klin u posljednje je dvije godine u Hrvatskoj za netoplaće od 1500 eura i više porastao za jedan postotni bod, a na razini EU-a ostao je nepromijenjen - upozoravaju poslodavci.
U HUP-u također zaključuju da bi se u slučaju izostanka poboljšanja uvjeta za privatne investicije hrvatski gospodarski rast mogao prepoloviti na 1,9 posto (trenutno iznosi 3,9 posto), uz napomenu da EU fondovi čine 3,5 posto BDP-a, a posljednje dvije godine pridonose rastu BDP-a s dva postotna boda, a u ovoj godini i malo više.
Dijana Stanić Rešicki
NASTAVITI SMANJIVATI POREZNO OPTEREĆENJE
Podaci Fine o rastu poslovnih investicija ohrabruju u pogledu budućeg rasta produktivnosti te posredno (izvozne) konkurentnosti, napominju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Ističu da je za povećanje produktivnosti, odnosno jačanje okruženja za poslovne investicije, potrebno nastaviti smanjivati ukupno porezno opterećenje i ukidanje i/ili smanjenje parafiskalnih nameta uz supstituciju poreza na srednje i više plaće porezima na rentu, širenje porezne baze te izjednačavanje poreznog tereta kako bi investicije u startu imale sličan tretman.
PAO UDIO STARTUPOVA
Dugogodišnji negativan trend pada udjela investicija tvrtki u BDP-u pratio je i pad udjela startupova u ukupnom broju tvrtki u RH s 25 % 2016. na 2 % u 2021. godini. To svjedoči o padu ambicija investiranja u nove projekte koji bi povećali izvozni potencijal, kaže HUP.
Ako ne budu poboljšani uvjeti za privatne investicije, gospodarski rast mogao se prepoloviti na 1,9 %