Hrvatske zračne luke u zadnje dvije godine, od smirivanja pandemije Covida naovamo, bilježe sve bolje rezultate u putničkom prometu, ostvarujući rekordne rezultate u ukupnom broju putnika, uz iznimku Zračne luke Rijeka koja je lani zabilježila pad putničkog prometa, u odnosu na 2022. godinu, a i ove godine u travnju i svibnju, mjesecima kada počinje sezonski promet, bilježi pad broja putnika u odnosu na iste mjesece prošle godine.

Državni zavod za statistiku objavio je prošloga tjedna svježe podatke o prometu u zračnim lukama, iz kojih se iščitava kako su na ukupno devet aerodoma uslužili gotovo 1,9 milijuna putnika ili 17,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Gotovo polovina ukupnog broja putnika, 907 tisuća, kroz te je luke prošla samo u travnju, čime je taj mjesec za 27 posto bolji od istog lanjskog. Travanj je prvi cijeli mjesec s ljetnim redom letenja, tijekom kojega, očekivano, promet značajno poraste u odnosu na zimski. Ove godine posebice jer su i uskrsni blagdani bili u tom mjesecu.

Zagrebačka, splitska i dubrovačka zračna luka liga su za sebe, ostvarujući svaka pojedinačno promet veći od svih ostalih zajedno, no i manje zračne luke poput Zadra, Osijeka i Pule bilježe značajan rast prometa, a jedino Rijeka pad. Pad prometa u Rijeci osobito je izražen bio u travnju, mjesecu u kojemu je kroz pet hrvatskih zračnih luka prošlo 907 tisuća putnika, 27,1 posto više nego lani, dok je riječka zračna luka ostvarila promet od svega 1166 putnika (prema službenim podacima na stranicama DZS-a), što je čak 62,8 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Za usporedbu, osječka zračna luka, smještena u unutrašnjosti, imala je gotovo četiri puta više putnika, njih pet tisuća.

Među domaćim zračnim lukama koje su u prva četiri mjeseca ove godine, a posebice u travnju, zabilježile najveći broj putnika jest i Zračna luka Osijek. Da to nije slučajno, potvrđuju i rezultati za svibanj.

Prema podacima koje su nam ustupili iz Zračne luke Osijek, u svibnju se bilježi 5559 putnika, što je značajno više nego njih 1978 iz istog mjeseca prošle godine, iako je tog mjeseca bilo 20 operacija više nego ovogodišnjeg svibnja. Od početka godine pa do kraja svibnja osječka zračna luka zabilježila je ukupno 14.036 putnika, dvostruko više nego u isto vrijeme prošle godine. Odnosno, to je tek nešto manje nego ukupan broj putnika zabilježen cijele 2022. godine, kada ih je bilo 15.875.

Osječka zračna luka je uz Zagreb jedini hrvatski kontinentalni aerodrom i pred njim je faza opsežne rekonstrukcije. Riječ je o radovima u vrijednosti iznad 9,2 milijuna eura (bez PDV-a), a investicija podrazumijeva rekonstrukciju putničkog terminala, s naglaskom na osiguranje uvjeta koje je potrebno ispuniti zbog ulaska u šengenski prostor, uredit će se i dograditi vanjski dio zgrade, za što je novac osiguralo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Projekt rekonstrukcije sastoji se od tri faze. Prva je projektiranje i ono je pri kraju. Poznat je izvođač radova koji je, kako stoji u ugovoru, sam dužan ishoditi sve akte koji su potrebni, te potom izvesti radove izgradnje.

U Zračnoj luci Osijek priznaju kako ovakve svojevrsne renesanse ne bi bilo bez podrške lokalne vlasti. Grad Osijek i Osječko-baranjska županija, uz resorno ministrstvo, osnivači su ove zračne luke. Ove godine, svaki s po 200 tisuća eura, Grad i Županija su financijski potpomogli njezino poslovanje jer su svjesni kako je Zračna luka Osijek najvažnija prometna infrastruktura cijelog istoka Slavonije. Na njezinim temeljima koncipira se i daljnji razvitak turizma i prezentacije turističkih potencijala Slavonije, Baranje i Srijema, što je ocijenjeno kao jedna od strateških odrednica regionalnog razvitka. Istina jest da se iz Osijeka međunarodno leti samo za München i London, a svi priželjkuju još koju novu destinaciju. Na tome u Zračnoj luci Osijek rade, to je, kažu, dobra priča, "ali ona je dugoročna i treba biti strpljiv".

Zračna luka Zadar do kraja bi godine trebala srušiti prošlogodišnji rekord prometa putnika i dosegnuti brojku od 1,5 milijuna. Upravo je zadarski aerodrom u travnju ostvario najveći porast broja putnika u odnosu na isti mjesec prošle godine - čak 108,7 posto! U travnju je u Zadar sletjelo 610 zrakoplova (72 posto više nego lani), a u svibnju njih čak 892 (56 posto više nego lani). "Kada govorimo o broju putnika, bilanca za svibanj je 185.224 ili 105 posto više u odnosu na prošlu godinu", kazao nam je Josip Klišmanić, direktor Zračne luke Zadar, te naglasio da očekuju daljnji rast broja putnika s obzirom na približavanje špice sezone. Od travnja se može letjeti za 35 europskih destinacija, uključujući i one najpopularnije poput Londona, Beča, Budimpešte ili Bruxellesa.

Porast broja putnika mora pratiti i unapređenje lučke infrastrukture. Zračna luka Zadar raspisala je drugi natječaj za izvođača radova na projektu obnove i proširenja putničkog terminala (otvoren je do 1. srpnja), a njegova je vrijednost ovog puta dvostruko veća u odnosu na prvotnu procjenu od 6,3 milijuna eura. Razlozi tome su nagli skok cijena u građevinarskom sektoru te zahtjev da se cijela faza odradi u kratkom roku između ljetnih redova letenja. "Također, došlo je i do povećanja površine odlaznog dijela gdje ćemo dobiti dodatnih tisuću ‘kvadrata‘, čime povećavamo kapacitet putničkog terminala, a relaksiran je i rok za izvođenje radova", kaže Klišmanić. Ovim projektom započinje proces promjene vizualnog indentiteta i postupne izgradnje potpuno novog putničkog terminala.

- Predviđena dinamika prve faze do početka ljetnog reda letenja 2025. godine predviđa dovršenje odlaznog putničkog dijela u razini ispod zemlje, a do sljedeće sezone ljetnog reda letenja, dakle do proljeća 2026. godine, i preostali dio prve faze. Do tada ćemo, vjerujemo, u dogovoru s vlasnikom iznaći način daljnjeg financiranja i preostalih faza kako bismo nakon toga nastavili s realizacijom izgradnje putničkog terminala u cijelosti - kazao nam je direktor.



Putnički se promet u svibnju u Rijeci stabilizirao, pa je kroz Zračnu luku prošlo 9874 putnika, što je ipak 5,5 manje nego lani. Pritom treba spomenuti da je i lani u svibnju promet bio dvadesetak posto manji nego u postcovidovskoj 2022. godini. Direktor Zračne luke Rijeka Tomislav Palalić nije odgovarao na pozive i poruke, a upit smo poslali i većinskom suvlasniku, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, iz čijeg se odgovora čini se da nisu pretjerano zabrinuti skromnim prometnim rezultatima aerodroma smještenog u jednoj od najjačih turističkih regija.

- Zadovoljni smo da su rezultati zračnog prometa na razini Hrvatske u stalnom porastu, to ide ukorak s rastom i sve boljim rezultatima cjelokupnog turizma. Činjenica je i da neke zračne luke posljednjih godina bilježe rast, dok u nekima, gdje u destinacijama zračni promet nije dominantan vid prometa, postoji pad. To nije nešto s čim možemo biti potpuno zadovoljni, ali isto tako mišljenja smo kako treba sagledati sve objektivne okolnosti, kao i to da bi sve povezane djelatnosti trebale zajedničkim snagama raditi na tome da se destinacija učini atraktivnijom i za ostale vidove prometa. Vjerujemo kako je to svima u interesu, kako suvlasnicima tako i cjelokupnom turističkom sektoru, a Ministarstvo će kao i do sada nastaviti pružati podršku poslovanju svim zračnim lukama u Hrvatskoj - stoji u odgovoru Ministarstva.

​Pula, za razliku od Rijeke, ove godine ponovo bilježi povećanje prometa. U travnju su imali 30 posto, a u svibnju čak 43 posto više putnika u odnosu na iste mjesece lani. Najviše im putnika stiže iz Njemačke, Velike Britanije i Belgije.

- Ove brojke idu u prilog kompletnom oporavku Zračne luke Pula u odnosu na rekordne predpademijske godine. Ovi rezultati bili bi još bolji da već duže vrijeme nismo uskraćeni za letove prema Rusiji i Ukrajini koji su potpuno obustavljeni, a to su nam bila tržišta otkuda nam je dolazio značajan broj putnika - kaže Nina Vojnić Žagar, direktorica Zračne luke Pula.