U Hrvatskoj je 2023. godine vozilo 216.159 vlakova za prijevoz putnika, od čega, prema podatcima Uprave Hrvatskih željeznica Putničkog prijevoza (HŽPP), na odredište u određeno vrijeme nije stiglo njih 1661. Naime, 1368 vlakova kasnilo je od 60 do 119 minuta, odnosno ukupno 105.773 minute, a 293 vlaka kasnila su više od 120 minuta, odnosno ukupno 55.517 minuta. To znači da su lani vlakovi na hrvatskim prugama kasnili ukupno 112 dana, odnosno 73 dana na odredište su kasnili između jednog i dva sata, a 39 dana više od dva sata.

Premda Hrvatske željeznice nikada nisu bile odveć poznate po točnosti, posljednjih su godina razlozi donekle i opravdani, jer su vlakovi najčešće kasnili zbog radova na dionicama pruga. "Zbog toga se uvodi zamjenski autobusni prijevoz, koji, s obzirom na to da je prijevozni put cestom u većini slučajeva dulji nego prugom, dovodi do kašnjenja, koja se reflektiraju i na polaske vlakova u nastavku putovanja. Usto, tijekom radova na dvokolosiječnim prugama promet se odvija jednokolosiječno, što također dovodi do kašnjenja. Također, zbog stanja infrastrukture HŽ Infrastruktura uvodi vožnje smanjenom brzinom, zbog kojih također dolazi do kašnjenja. Uz navedene razloge do kašnjenja dolazi i zbog izvanrednih događaja i kvarova vozila", objašnjavaju iz ureda Uprave HŽPP-a.

Unatoč svemu tome hrvatski su građani u proteklih nekoliko godina na svoja odredišta kontinuirano više putovali vlakovima HŽPP-a. Tako je prošle godine prevezeno 23,8 milijuna putnika, što je 28 posto više nego u 2022. U usporedbi s pretpandemijskom 2019. godinom, kada je prevezeno 19,8 milijuna putnika, lani je prevezeno četiri milijuna putnika više.

HŽ, međutim, zaostaje i u kvaliteti vlakova i u njihovim brzinama za zapadnoeuropskim zemljama, gdje na pojedinim linijama vlakovi jure i 350 kilometara na sat. Naše su pruge za sada neprikladne za takve brzine, a kao razlog se navodi kako je prethodnih desetljeća ulagano u autoceste, a ne u željeznice i njihovu infrastrukturu.

Još se lani u rujnu, kada je u Osijeku otvoren obnovljeni željeznički kolodvor, najavljivalo da HŽ ove godine u modernizaciju i obnovu željezničke infrastrukture planira uložiti oko 286 milijuna eura. Kako bi potaknuo građane na što češće korištenje željezničkim prijevozom, uz novih 59 vlakova koji su u prometu, HŽPP nastavlja s nabavom vlakova za neelektrificirane pruge.

“U sklopu Nacionalnog programa oporavka i otpornosti 2021. - 2026. nabavlja se baterijski i elektrobaterijski vlak te šest stabilnih energetskih priključaka za punjenje pogonskih baterija, od kojih će dva biti u kolodvorima Osijek i Virovitica. Vlakovi bi u prometu trebali biti do kraja ove godine. Usto, u sklopu zajma EUROFIMA-e bit će nabavljeno sedam novih dizelsko-električnih motornih vlakova koji će voziti u regionalnom prijevozu, s isporukom u 2025., a u sklopu zajma Europske investicije banke još četiri baterijska i četiri elektrobaterijska vlaka, s isporukom u 2027. Do 2032. planira se nabava još 46 novih vlakova s pogonom na zelene tehnologije za neelektrificirane pruge", najavljuju iz HŽPP-a.



Naglašavaju da, u skladu sa zaključcima hrvatske Vlade, HŽPP provodi pilot-projekte besplatnog prijevoza djece i učenika te umirovljenika i osoba starijih od 65 godina, kao i povoljnijeg prijevoza redovitih studenata, koji po cijeni od 9,95 eura za mjesečnu kartu mogu putovati neograničeno.

Budući da u Hrvatskoj dnevno prometuju 632 putnička i 102 teretna vlaka iznimno je važno uspješno organizirati održiv vozni red za sve njih, pogotovo u uvjetima radova na prugama. O tome se razgovaralo i na konferenciji koju je organizirala Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), na kojoj je rečeno da je u 2023. u Hrvatskoj bilo 19 željezničkih prijevoznika u teretnom prijevozu, od kojih je 13 bilo aktivno, a u putničkom su trenutačno registrirana dva prijevoznika. Svi oni susreću se s različitim izazovima na tržištu, a jedan od većih je i poštovanje voznog reda. Istaknuta je važnost voznog reda u putničkom prijevozu s naglaskom na točnosti, učestalosti i dobroj povezivosti svih važnih čvorova koji putnicima osiguravaju veze za nastavak putovanja, a u teretnom je prijevozu važno uspostaviti stabilne trase vlakova između luka i graničnih prijelaza, što je izuzetno teško u ovo vrijeme velikih infrastrukturnih radova.

Dok prijevoznici ističu problem planiranja zatvaranja pruga i nedostatak mjesta za privremeno zaustavljanje vlakova, također se naglašava kako često izostaje komunikacija prema putnicima, što je ključno pri radovima na pruzi, kada se organizacija prijevoza mijenja i putnicima nije više dostupna razina usluge i kvaliteta koju su imali prije radova. Član Uprave HŽ-a Infrastrukture Darko Barišić na konferenciji je podsjetio da su za brzu, modernu i efikasnu željeznicu opravdana sva gradilišta diljem željezničke mreže. "Kratkoročni problemi zbog radova jesu kašnjenja vlakova, smanjene brzine, posebne regulacije prometa, ali bez toga nema dugoročnog boljitka. Izrada voznog reda u takvom kontekstu golem je izazov, ali ulažemo sve napore kako bismo zadovoljili sve uključene dionike", poručio je.

Iz HAKOM-a poručuju da unutar svojih ovlasti aktivno potiču željezničkog prijevoznika i upravitelja infrastrukture na optimalno organiziranje prometa i pružanje usluga na tržištu. Iz ureda Uprave HŽPP-a navode da, u skladu sa Zakonom o željeznici, prilikom izrade nacrta voznog reda provode javna savjetovanja, na koja svoje prijedloge šalju jedinice lokalne i regionalne samouprave te građani. Vozni red nastoji se maksimalno prilagoditi svakodnevnim putnicima, prvenstveno potrebama učenika i radnika, zaključuju u HŽPP-u.