Hrvatski premijer Andrej Plenković isključio je u četvrtak mogućnost da Bosna i Hercegovina ne dobije odluku o otvaranju pristupih pregovora na samitu EU-a.

“To ne dolazi u obzir, mi smo tu i nema nikakve šanse da se u četvrtak ili petak, ovisno o tome koliko će Europsko vijeće trajati, ne donese odluka za Bosnu i Hercegovinu. Mi smo tu koji ćemo osigurati da se to dogodi", rekao je Plenković prije početka samita EU-a odgovarajući na pitanje postoji li mogućnost da neke države članice povežu pitanje otvaranja pregovora s BiH s davanjem datuma za početak pregovora s Ukrajinom i Moldavijom. Rekao je da je za Hrvatsku neprihvatljivo da se to povezuje i da ona istodobno podržava i Ukrajinu i Moldaviju. "Mi smo za podršku našim prijateljskim zemljama Ukrajini i Moldaviji, ali svakako želimo da se ova odluka za BiH donese, i tako će i biti", rekao je Plenković. Poručio je kako nema nikakve dvojbe da je odluka o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom povijesnog karaktera, kazavši kako je važno da ta zemlja, u kojoj su Hrvati ravnopravan i konstitutivan narod, uhvati korak u procesu pristupanja, što je za Hrvatsku prioritet.

Prema diplomatskim izvorima, baltičke države žele dobiti jamstva da se u zaključcima ovoga samita istakne da će prve međuvladine konferencije o pristupanju s Ukrajinom i Moldavijom biti održane u lipnju i da taj uvjet žele na neki način povezati s odlukom za BiH.

Plenković je istaknuo da nije realno očekivati da Bosna i Hercegovina na ovom samitu dobije i datum za početak pregovora. Objasnio je da je to stvar procedure, da se sada očekuje odluka o otvaranju pregovora, zatim Komisija treba predložiti pregovarački okvir koji se usvaja na Vijeću i tek onda slijedi odluka o datumu i sazivanju prve međuvladine konferencije o pristupanju. "Treba biti realan i svjestan da je odluka koja se donosi za BiH povijesnog karaktera, i tu nema nikakve dileme", rekao je Plenković, odbivši spekulirati može li se prva međuvladina konferencija s BiH održati do kraja godine.

Čelnici EU-a sastali su se u Bruxellesu kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini, sukobu u Gazi i planovima Europske komisije za razvoj obrambene industrije Europske unije, kao i o potencijalnom budućem proširenju 27-članog bloka. Okupljeni premijeri i predsjednici razmatraju plan kupnje oružja za Ukrajinu korištenjem prihoda od zamrznute ruske imovine. Prijedlog, koji je pripremio visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove Josep Borrell, predviđa da 90 posto dodijeljenih prihoda ide u izvanproračunski fond EU-a za vojnu pomoć. Ostalih deset posto bilo bi dodano proračunu EU-a i iskorišteno za jačanje industrijskog kapaciteta Ukrajine za proizvodnju vlastitog naoružanja, najavio je Borrell.

Očekivalo se i da će čelnici EU-a također ponoviti poziv ministara vanjskih poslova u veljači na "trenutačnu humanitarnu stanku koja vodi do održivog primirja" u Gazi, navodi se u nacrtu izjave u koju je agencija dpa imala uvid. Prijedlog Komisije za jačanje industrije naoružanja bloka dodjeljivanjem 1,5 milijardi eura za zajedničku nabavu vojne opreme također je tema rasprave.

Također se očekuje i da će čelnici pristati na otvaranje pregovora o članstvu u EU-u s Bosnom i Hercegovinom, nakon preporuke Komisije od 12. ožujka. Unatoč važnosti međunarodnih pitanja, domaći bi problemi ipak mogli omesti čelnike EU-a zbog novih poljoprivrednih prosvjeda. Na posljednjem samitu u veljači briselska četvrt EU-a bila je zaustavljena konvojima traktora.