Vlada je produžila odluku o zamrzavanju cijena osnovnih goriva na benzinskim postajama izvan autocesta za još 14 dana, a fiksirala je i veleprodajne cijene. Naime, na telefonskoj sjednici Vlada je donijela Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih i veleprodajnih cijena naftnih derivata te izmijenila Uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju, kojima režim određivanja najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata ostaje isti kao i prethodnih 14 dana.

To znači da će se litra osnovnog eurodizela na benzinskim postajama koje nisu na autocestama i u iduća dva tjedna prodavati po 13,08 kuna za litru, a osnovnog benzina eurosuper 95 za 13,50 kuna po litri. Plavi dizel prodavat će se po najviše 9,45 kuna za litru. I dosadašnje snižavanje trošarina na naftne derivate produžuje se za još 14 dana. "Uz sve poduzete mjere, cilj Vlade je očuvati standard građana, sigurnost opskrbe energentima, a ujedno i prihode u vrijeme turističke sezone", priopćeno je iz Banskih dvora. Veleprodajne cijene se pak fiksiraju tako da sa svim javnim davanjima ne mogu iznositi više od krajnje maloprodajne cijene propisane Uredbom za maloprodajna mjesta izvan autocesta. "Navedenom izmjenom dodatno će se zaštititi male distributere naftnih proizvoda", kažu u Vladi. Taj režim primjenjivat će se sljedećih 14 dana. Podsjetimo, Vlada je prije dva tjedana odlučila fiksirati najviše maloprodajne cijene na benzinskim postajama koje se ne nalaze na autocestama. Ovih se dana u javnosti špekuliralo da bi bez nove intervencije osnovni eurosuper mogao od utorka stajati oko 16 kuna, a eurodizel i više od 16,50 kuna po litri.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da se sljedeća dva tjedna ograničava veleprodajna cijena kako bi najveći igrači na tržištu naftnih derivata, a u najvećoj mjeri to je Ina, podnijeli teret u odnosu prema malim poduzećima, koja su, kaže, prošlih godina dobro poslovala. Naglasio je da je Vlada išla u smjeru zaštite hrvatskih građana i pomoći gospodarstvu, pa će cijene benzina i dizela izvan autocesta biti iste kao i protekla dva tjedna. Na autocestama će se slobodno formirati cijena i benzina i dizela, kazao je, dodavši, međutim, da će tamo doći do pojeftinjenja, odnosno da će benzin biti 13,83 kune, a dizel 14,28 kuna. U vezi s komentarom guvernera HNB-a Borisa Vujčića da nas sljedeće godine čeka recesija ako cijene goriva, tj. energenata, nastave rasti, ministar je naglasio da ima onih koji komentiraju i onih koji donose odluke. Prenio je svoje informacije iz Davosa, gdje se govorilo da ove godine svjetsko gospodarstvo neće otići u recesiju, rekavši i da je teško predvidjeti što će se događati 2023.

Vladinim odlukama nije zadovoljan predsjednik Udruge malih trgovaca naftnim derivatima Armando Miljavac. "Razočarani smo odnosom države prema cijenama goriva. To je loše i za državu i za kupce, a na kraju i za nas distributere", rekao je Miljavac, dodavši kako uskoro na njihovim postajama neće biti goriva, odnosno kako se kod nekih distributera već osjeća manjak. "Počet ćemo zatvarati benzinske postaje, jer nabavna cijena ne može biti viša od izlazne", kaže, ističući da će tražiti objašnjenje Ministarstva za tu odluku. Do sada su, naveo je, mali trgovci imali gubitak od jedne kune po prodanoj litri goriva, a sada će taj gubitak biti nešto iznad 60 lipa. Upozorio je i na skup prijevoz goriva do njihovih postaja, na troškove osoblja i amortizacije objekata. "Cisterna dizela stoji nas oko 420.000 kuna, gotovo 50 % više nego prije godinu dana. Ti su troškovi neizdrživi, moramo imati novac da to platimo, a nemamo ga, mnogi danas ne prihvaćaju ni avans", naglasio je Miljavac, rekavši i da je njegova branša trenutno najneprofitabilnija u Hrvatskoj. "Ako nas žele spasiti, država bi nam trebala prodavati gorivo iz rezervi, i to po nižim cijenama. Ova uredba donijet će mnogo problema, mnogi od nas neće imati goriva", zaključio je.

Ekonomski stručnjak Damir Novotny kaže kako bi Vlada trebala razmisliti o ukidanju ovog modela formiranja cijene. Ako gledamo cijene derivata na Mediteranu, uz koji se Vlada veže, one su rasle jer je trenutno velika potražnja. "No ako oslobodimo tržište i pogledamo Njemačku, Austriju i Italiju, tamo se cijene derivata danas kreću oko dva eura, na puno bogatijim tržištima, a nema nikakve intervencije države, osim, naravno, u socijalnim paketima. Ovo stalno nadmetanje između Vladinih mjera i opskrbljivača tržišta, to maltretiranje svaki utorak hoće li porasti cijena, pa se umjetno podiže potražnja, potpuno je besmisleno. Jednostavno, treba promijeniti model obračuna cijena. S druge strane, najveći dio tržišta Hrvatske opskrbljuje Ina/MOL, a mi znamo da ti derivati ne dolaze s Mediterana, nego iz mađarskih rafinerija. Znamo i da je EU Mađarsku izuzeo iz pojedinih mjera, tako da oni kupuju rusku naftu po daleko nižoj cijeni. Prema tome, ove visoke cijene na hrvatskom tržištu rezultat su nemogućnosti Vlade da se s MOL-om dogovori oko normalnih cijena, jer oni sada imaju ogromne profite u Hrvatskoj, a imaju monopol, 80 % svih crpki u vlasništvu je Ine/MOL-a", ističe Novotny.

Kada je riječ o manjim ditributerima, kaže da oni svagdje u Euoropi ne žive od marži koje ostvaruju na gorivu, nego od svega drugoga. "Dakle, male benzinske crpke prodaju i gorivo, a zapravo prodaju sve drugo i na tim drugim artiklima zarađuju enorman novac jer imaju visoke marže. To treba prepustiti tržištu i ono će samo razriješiti te odnose", kaže Novotny.

Igor Bošnjak