Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ocijenio je nakon niza sastanaka s visokim dužnosnicima u Washingtonu da je ulazak u program izuzeća od američkih viza bio uvelike kompelementaran s pristupom u šengenski prostor, u koji bi Hrvatska trebala ući početkom 2023.

“Ne može baš sve, pa ni u današnje vrijeme skraćenih poruka, biti predmetom političkih parola i floskula, poput one da smo za šengenski prostor bili spremni još 2015. Kako smo mogli biti spremni kad smo mjerila za članstvo počeli dobivati tek u procesu evaluacija koje su krenule 2016. Radi se o procesima koji zahtijevaju dobro poznavanje zakonodavstva EU-a, vodstvo, strpljenje i predanost”, kazao je Božinović u razgovoru za Hinu. Na sastanku stalnih predstavnika u Vijeću EU-a u srijedu je odobreno pokretanje postupka konzultacija s Europskim parlamentom o nacrtu odluke Vijeća o punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj. To je posljednji korak prije konačne odluke koja bi se trebala usvojiti na sastanku Vijeća ministara za unutarnje poslove. Hrvatska tako očekuje da će u šengenski prostor ući početkom 2023., kao i u eurozonu. Božinović je dodao da je unatoč podnošenju zahtjeva još 2015., dvije godine od ulaska u EU, pravi posao odrađen tek u posljednjih nekoliko godina, kada je za nadzor granice uloženo 200 milijuna eura, uglavnom europskog novca. To je omogućilo nabavu najmodernije tehničke opreme kojom se koristi 6700 hrvatskih graničnih policajaca. “Do dolaska naše vlade i preuzimanja ovog resora sa strane HDZ-a, nismo mogli napraviti ni prvi korak prema integraciji u šengenski prostor jer nismo znali, sukladno s novom uredbom o šengenskim evaluacijama, iz 2013., što će se sve od nas tražiti na tom zahtjevnom putu”, kazao je Božinović. “Prvi uvjet bio je proučiti novu europsku regulativu, što je prema definiciji posao Uprave za europske poslove MUP-a RH, koju je 2012. tadašnja vlada ukinula uz objašnjenje da nije potrebna nakon ulaska u EU”, rekao je Božinović, istaknuvši da je ta uprava ponovno uspostavljena za njegova mandata. Potom je slijedio ozbiljan posao evaluacije u nizu područja šengenske pravne stečevine – od propisa o vatrenom oružju, zaštite podataka i policijske suradnje do zajedničke vizne politike, pravosudne suradnje i upravljanja vanjskim granicama. Sve to događalo se u vrijeme migrantskog vala, čiji su najveći generator, prema Božinovićevim riječima, organizirane krijumčarske mreže. U posljednjih nekoliko godina, podsjeća, uhićeno je više od 5000 krijumčara migranata, koji po osobi za prebacivanje preko hrvatske granice u posljednje vrijeme, prema policijskim saznanjima, naplaćuju i više od 6000 eura. Naglasio je i hrvatske uspjehe u provjerama kroz Šengenski sigurnosni sustav (SIS) te borbi s hibridnim i kibernetičkim napadima, navevši da su na sastancima u Washingtonu razmotrene i mogućnosti dodatnih edukacija hrvatskih policajaca u SAD-u, posebno onih koji se bave visokotehnološkim kriminalitetom. Osim toga, i na međunarodnom je planu trebalo uložiti mnogo truda kako bi se i na EU razini razumjelo da pristupanje Hrvatske neće umanjiti, nego znatno ojačati sigurnost šengenskog područja, naglasio je Božinović.

H/A.Matijašević