Osim u europodručje, 2023. moguć i ulazak u Schengen
Objavljeno 22. lipnja, 2022.
Plenković: Uvijek smo bili i za davanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini
Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da će Vijeće EU-a sljedeći tjedan poslati prijedlog odluke o ulasku Hrvatske u šengenski prostor i odluka o ulasku 1. siječnja mogla bi biti donesena najesen.
"Sljedeći tjedan Vijeće EU-a poslat će formalni prijedlog o ulasku Hrvatske u Schengen u Europski parlament", rekao je Plenković u govoru na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Odluku o ulasku u Schengen donosi Vijeće EU-a jednoglasno, a postupak zahtijeva traženje mišljenja EP-a prije donošenja konačne odluke. Plenković je izrazio nadu da će Parlament brzo izglasati svoje mišljenje o tom prijedlogu te da će najesen, za vrijeme češkog predsjedanja, biti donesena konačna odluka o ulasku Hrvatske u Schengen. Tako bi Hrvatska od početka 2023. mogla postati članicom dubljih integracija unutar EU-a, to jest europodručja i Schengena.
Razumijemo Ukrajinu
Plenković se obratio zastupnicima Europskog parlamenta u sklopu rasprave na temu "Ovo je Europa". Između ostaloga, rekao je i kako Hrvati razumiju Ukrajinu, jer "Hrvatska je također bila žrtva agresije, u to vrijeme velikosrpske politike Miloševićevog režima". Dodao je kako postoje paralele i u ruskom negiranju samog identiteta Ukrajine i Ukrajinaca kao naroda te u "gotovo nevjerojatnom narativu o denacifikaciji Ukrajine". "Slično kao i u agresiji na Hrvatsku, i kad je riječ o identitetu i denacifikaciji‘, zaključio je premijer. U svom je govoru zatražio i da BiH ne ostane "zadnji vagon na zapadnom Balkanu koji ide prema Europskoj uniji". "Uvijek smo bili i za davanje statusa kandidata BiH, jer smatramo da ova zemlja ne bi smjela biti zadnji vagon na vlaku zapadnog Balkana koji ide prema EU-u. To bi bila povijesna nepravda. Mi smo država koja potiče članstvo BiH u EU-u. Želimo hitnu soluciju za promjenu izbornog zakona koje bi omogućile pravedne izbore u BiH", kazao je Plenković, dodajući da ih svim srcem podupiru u europskoj budućnosti. "Ucjenjivanje je vrlo loša politika, mi smo bili žrtva ucjenjivanja prije ulaska u EU, to ne volimo. Uvijek zagovaramo dobre argumente i dogovor s partnerima. Primjetio sam da su mnoge članice malo suzdržane. Ne znaju koja je matematika i kalkulacija glasanja u Vijeću", rekao je Plenković.
Na konferenciji za novinare koju je održao zajedno s predsjednicom Europskog parlamenta Robertom Metsola, hrvatski premijer zahvalio je na potpori RH na putu u eurozonu. Podsjetio je da je ovo bio njegov "treći nastup u šest godina pred Europskim parlamentom, svaki put u različitom kontekstu i o različitim temama, ovaj put na temu trenutačnih izazova i globalnih i europskih, a onda i nacionalnih".
Metsola je naglasila kako će Parlament podržati ne samo hrvatski ulazak u eurozonu, nego i u Schengen, za koji je Hrvatska, naglasila je, potpuno spremna.
U četvrtak i petak premijer Plenković sudjelovat će na sastanak na vrhu EU - zapadni Balkan, na sastanku Europske pučke stranke te na sastanku Europskoga vijeća.
Nema bojkota
Naime, čelnici država članica EU-a okupit će se na samitu na kojem će podržati preporuku o ulasku Hrvatske u europodručje. "Europsko vijeće pozdravlja hrvatsko ispunjenje svih konvergencijskih kriterija utvrđenih u Ugovoru. Podržava prijedlog Komisija da Hrvatska usvoji euro 1. siječnja 2023., i poziva Vijeće da brzo usvoji relevantne prijedloge Komisije", kaže se u nacrtu zaključaka. To je predzadnji korak u procesu odlučivanja o pridruživanju Hrvatske europodručju. Zadnji korak bit će usvajanje triju zakonodavnih prijedloga o ulasku Hrvatske, što će se dogoditi na sastanku Vijeća za ekonomiju i financije 12. srpnja.
Glavna tema samita je pitanje proširenja, odnosno davanje kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji, dok bi Gruzija trebala dobiti obećanje o europskoj perspektivi, što otprilike odgovora statusu potencijalnog kandidata. Zasad nema naznaka da bi se itko protivio kandidatskom statusu za Ukrajinu i Moldaviju.
Očekuje se da će čelnici Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije u četvrtak nazočiti samitu u Bruxellesu kako bi razgovarali o napretku njihovih zemalja na putu prema europskim integracijama, unatoč tome što su ranije razmatrali bojkot, piše agencija dpa. Albanski premijer Rama kazao je da zemlje zapadnog Balkana žele čuti kako se prema njima odnosi Bugarska. Ta je zemlja uložila veto na početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić također je rekao da će nazočiti sastanku.
Dijana Pavlović
NEMA KONSEZUSA O STATUSU BiH?
Čelnici EU-a na samitu će razgovarati o zapadnom Balkanu i pozvati na ubrzanje pristupnog procesa. “Tri zemlje članice traže da se i Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata, ali ne vidim konsenzus oko toga”, izjavio je visoki dužnosnik EU-a, dobro upućen u pripreme samita. Isti dužnosnik dodao je da je Komisija 2019. objavila mišljenje o kandidaturi BiH s 14 ključnih prioriteta koje bi država trebala ispuniti za dobivanje kandidatskog statusa. “Ali, od tada nismo vidjeli nikakve reforme ni pomak u BiH”, rekao je taj izvor. Istaknuo je da je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel nedavno primio čelnike parlamentarnih stranaka iz BiH, koji su usuglasili tekst pod nazivom “Politički sporazum o načelima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na europskom putu”. Visoki diplomatski izvor rekao je da taj tekst nije bio prihvatljiv dvjema strankama iz Republike Srpske, a da jedan stranački čelnik nije došao “iz razloga za koje još uvijek nemam objašnjenje”. Na sastanku se nije pojavio predsjednik HDZ BiH Dragan Čović. Francusko predsjedništvo zadnjih je dana pokušavalo riješiti pitanje bugarske blokade otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom. Još je nejasno hoće li ti napori uroditi plodom.
EUROPSKA GEOPOLITIČKA ZAJEDNICA
U okviru rasprave pod točkom “šira Europa” čelnici će razgovarati o odnosima EU-a s partnerima u Europi. Početkom prošlog mjeseca francuski predsjednik Emmanuel Macron zauzeo se za stvaranje “Europske političke zajednice” kako bi se povećala suradnja EU-a s drugim europskim zemljama, budući da pristupanje tih zemalja EU-u nije realno u skorijoj budućnosti. Nedugo nakon toga i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio je stvaranje Europske geopolitičke zajednice te postupno uključivanje zemalja zapadnog Balkana u pojedine sektorske politike EU-a, sukladno njihovu napretku u procesu pristupanja. U zemljama koje teže članstvu u Uniji pojavio se strah da bi taj novi okvir za suradnju mogao biti zamjena za punopravno članstvo. U nacrtu zaključaka izričito se kaže da “takav okvir neće zamijeniti postojeće politike i instrumente EU-a, posebice proširenje”.
Tri zemlje članice EU-a traže da se i Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata