Novosti
PRIJEVARE U HRVATSKOM GOSPODARSTVU

Otkrivene slučajno, šteta veća od 165 milijuna kuna
Objavljeno 25. svibnja, 2022.
Tipični hrvatski prevarant je muškarac u dobi od oko 50 godina te ima dugi staž u organizaciji koja je žrtva prijevare

Više od 3500 ispitanika sudjelovalo je u istraživanju koje je provelo Udruženje ovlaštenih istražitelja prijevara Hrvatska, lokalni ogranak ACFE-a (Association of Certified Fraud Examines), nazvanom "Kako krademo?", a koje je obuhvatilo 124 slučaja prijevare u 16 različitih sektora gospodarstva u posljednje dvije godine.



Kako ova udruga ističe u priopćenju o rezultatima istraživanja, ukupna zabilježena šteta veća je od 165 milijuna kuna, a procjenjuje se da je i do 13 posto ukupnih prihoda izgubljeno zbog prijevarnih radnji. Kako ističe predsjednik ACFE Hrvatska Ivan Kovačević, ukupni financijski gubitci, kao i procjena postotka godišnjih prihoda koji su izgubljeni zbog prijevarnih radnji, vjerojatno su puno veći od onog što rezultati pokazuju.

"Tipični hrvatski prevarant je muškarac, ima dugi staž u organizaciji koja je žrtva prijevare te ima oko 50 godina, u više od dvije trećine slučajeva naš počinitelj ima i suučesnike. Medijan gubitka po oštećenoj organizaciji je oko 750.000 kuna, a tipična prijevara traje osam mjeseci prije nego što bude otkrivena", ističu ACFE Hrvatska.

Protupravno prisvajanje imovine najčešći je oblik prijevare (52 % slučajeva), slijede mito i korupcija (31 %), dok je treći i brzorastući oblik prijevare računalni odnosno kibernetički kriminal (22 %). "Samo 22 posto prijevara otkriveno je dojavom ili pritužbom, a u odnosu na međunarodne iskustva, ispodprosječni smo u menadžerskim kontrolnim mehanizmima. Čak 13 posto svih prijevara otkriveno je slučajno, polovina organizacija ne posjeduje kontrolne mehanizme za otkrivanje prijevara, a samo sedam posto organizacija je u trenutku prijevare imalo SOS telefon ili drugi formalni mehanizam prijavljivanja", ističu autori istraživanja.

Tri četvrtine prijevara obuhvaćenih istraživanjem prijavljeno je u privatnom sektoru, a ostatak se odnosi na državni i javni sektor. Pritom, sektor financijskih usluga je na prvom mjestu industrija koje su doživjele prijevare, s 32 posto, pri čemu taj sektor uključuje bankarstvo, financijske usluge i osiguranje. “Iako je razumljiva inherentno veća podložnost ovog sektora prijevarama, navedeno može biti i rezultat razvijenije svijesti ovog sektora o rizicima prijevara, veće reguliranosti i posljedično veće i uspješnije angažiranosti u detekciji prijevara”, napominje se u istraživanju.

Dijana Pavlović
VIŠE GOSPODARSKOG KRIMINALA U OBŽ-u
Prema podatcima PU osječko-baranjske kada je riječ o gospodarskom kriminalu u Osječko-baranjskoj županiji, njega je prošle godine zabilježeno čak 98,9 posto više nego u 2020. Najveći broj kaznenih djela u okviru gospodarskog kriminala odnosio se na krivotvorenje službene ili poslovne isprave - 328, slijede 303 zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i 30 pronevjera. Osječko-baranjska policija navodi kako je uspješno razriješila čak 99,9 posto tih kaznenih djela. Veliko povećanje kaznenih djela u Osječko-baranjskoj županiji odnosi se i na kibernetiku. Lani ih je evidentirano 109, što je povećanje od 39,7 posto u odnosu prema 2020. godini kada ih je bilo 78. Samo računalnih prijevara bilo je 86. S.Lacić

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike