Osječka tvrtka Orqa d.o.o. početkom veljače potpisala je sporazum o suradnji (Memorandum of Understanding) s Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija iz Osijeka te s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, čiji je cilj zajednički rad stručnjaka, inženjera i akademske zajednice na istraživanju i razvoju tehnologija od strateške važnosti za digitalnu i otporniju Europsku uniju.

Koncem travnja objavljena je vijest kako je Orqa stekla 100 posto udjela u švicarskom ImmersionRC-u, čime je došlo do jedne od najvažnijih poslovnih akvizicija u industriji FPV dronova te tako još jednom potvrdila status svjetskog lidera u području razvoja tehnologije pogleda iz prvog lica (FPV).

"ImmersionRC je jedan od pionira FPV industrije specijalizirane za napredna rješenja za dronove, iza kojih je desetogodišnje iskustvo. Njihovi prozvodi su zlatni standard u toj kategoriji, a tehnološki portfelj - proizvoda i tehnologija - komplementaran je s ovime što mi radimo. S njima smo zaokružili cijeli tehnološki stack potreban da se realizira drone platforma. Kada smo počeli našu suradnju prije nekoliko godina, odnosno kako smo počeli sve bliže surađivati, tako su oni kompletnu proizvodnju prebacili iz Kine u Hrvatsku, a razvoj iz Ženeve u Osijek, prepoznajući potencijal koji mi nudimo. Antony Cake, osnivač i glavni inženjer u Immessionu, postao je dio našeg tima, a sada i glavni direktor za tehnološke inovacije u Orqi, jedan je od najiskusnijih osoba u FPV-u, kako u poslu tako i u tehnologiji koju neprestano gura naprijed", istaknuo je Srđan Kovačević, izvršni direktor Orqe.

Okosnicu Orqinog poslovanja čine razvoj i prototipiranje uređaja iz područja tehnologija pogleda iz prvog lica (FPV), udaljene stvarnosti (RR), prijenosa videosignala i radiokomunikacije te proizvodnja elektroničkih komponenata i uređaja. Naime, u svakom dronu postoji cijeli niz različitih tehnologija, od kontrolne elektronike, preko kamere, radiolinka te mnoštva drugih komponenti koje su u suštini vrlo "različite".

"Većina igrača na tržištu su sistem integratori, dakle koriste ‘kupovne‘ dijelove za dronove različitih proizvođača. Izuzetak je kineski DJI, koji je u jednom trenutku držao više od dvije trećine tržišta. No, s obzirom na to da neki dijelovi dronova proizvedeni u Kini, pogotovo dijelovi koji u sebi imaju neku ‘pamet‘, na zapadu se više ne smiju koristiti u nekim sigurnosno ‘osjetljivim‘ primjenama, a to je trend koji se pojačava. Nekim tehnologijama moramo moći vjerovati, ali ne smijemo slijepo vjerovati tehnologiji. Da bismo mogli vjerovati tehnologiji moramo biti u poziciji da vjerujemo njenom stvaratelju. Sve više država na svijetu, poput SAD-a i Japana, odlučilo je da ne može vjerovati tvrtkama iz Kine, naprosto zbog načina na koji te tvrtke funkcioniraju i pod čijom su kontrolom. Pitanje je vremena kada će se taj trend prenijeti na EU. U takvim okolnostima mi smo jedna od rijetkih tvrtki na zapadu koja ima cijeli tehnološki portfelj potreban za izradu dronova, u potpunosti dizajniran i proizveden izvan Kine. Orqa je jedna od nekoliko tvrtki na svijetu koja je sve to zaokružila", rekao je Kovačević.



Kao jedan od budućih projekata Orqe ističe dizajniranje čipa specijaliziranog za besposadne sustave kao što su dronovi, vozila ili plovila, s mogućnošću nadogradnje autonomnim funkcionalnostima. Upravo zbog toga potpisan je sporazum o suradnji s fakultetima u Osijeku i Zagrebu te kroz taj projekt nastoje graditi kapacitete i učiti inženjere kako bi se pokrenuo razvoj ekosustava čip dizajna u Hrvatskoj u skladu s globalnim trendovima. "Suradnja s fakultetima kao generatorima kadra pri tome ima ključnu ulogu, a većina naših zaposlenika u Osijeku njihovi su bivši studenti. Moramo biti dio te priče kako bismo privukli kvalitetan kadar, s druge strane sudjelujemo u brojnim aktivnostima kako bismo njihovim studentima približili poduzetništvo i praktičnu stranu tehnologije. Kroz ovaj projekt namjeravamo postići simbiozu komercijalnih potreba s jedne te akademskog znanja i istraživanja s druge strane. Mi se u Hrvatskoj u potpunosti moramo osloniti na fakultete u kontekstu poluvodiča i dizajna čipova, kako bismo pokrenuli taj zamašnjak i izbacili prvi proizvod. I kroz razvoj tog proizvoda razvili ljude. Na našim fakultetima već dvadeset godina postoji to znanje, kao i njihova suradnja s velikim europskim tvrtkama, a naš problem je što većina tih školovanih ljudi po završetku fakulteta nema gdje u Hrvatskoj pronaći posao. Dakle, Hrvatska mora ulagati u razvoj industrije da bi taj školovani kadar ostao kod nas. Dok se to ne dogodi, školovat ćemo doktore koje ćemo poslije pokloniti nekim naprednijim zemljama", dodaje Kovačević.