Novosti
RASLA PROSJEČNA PLAĆA

Najplaćeniji piloti, IT šefovi i kontrolori leta
Objavljeno 14. siječnja, 2022.
Najpotplaćeniji su šivači s prosječnom mjesečnom plaćom od 4294 kune, spremačice s 4332 kune te frizeri s 4352 kune

Prosječna mjesečna netoplaća, s uključenim dodatcima, u Hrvatskoj je 2021., prema podatcima servisa MojaPlaća, iznosila 7188 kuna, što je sedam posto više nego prethodne godine. Medijalna plaća (polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od nje), koja pokazuje realniju sliku, bila je nešto niža i iznosila 6500 kuna, odnosno šest posto više u odnosu prema 2020., što znači da većina radnika ima manju plaću od navedenog prosjeka.



Kako navode sa servisa MojaPlaća, osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 128 posto više od prosječne, najplaćenija zanimanja bila su ona iz područja tehnologije i razvoja (62 % više od prosjeka), informacijskih tehnologija (36 % više) te telekomunikacija (23 % više). Najmanje prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici u pomoćnim zanimanjima, i to 35 posto manje od prosječne, potom tekstilni radnici (35 % manje) te zaposleni u uslužnim djelatnostima (28 % manje).

Gledano prema zanimanjima, najvišu mjesečnu plaću i dalje imaju piloti (21936 kuna), direktori IT poslova (20.549 kuna) te regionalni direktori (20.154 kune), iza kojih slijede kontrolori leta i direktori prodaje. Najpotplaćeniji radnici su šivači s prosječnom mjesečnom plaćom od 4294 kune, spremačice s 4332 kune te frizeri s 4352 kune.

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su devet posto više od prosjeka te, u prosjeku, iznose 7860 kuna. S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu su pet posto niža od prosjeka (6826 kuna), prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu kreću se oko 6750 kuna (6 % niže), a mjesečna zarada radnika zaposlenih u javnoj i lokalnoj samoupravi iznosi 6570 kuna (9 % niže od prosjeka). U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća iznosi 6146 kuna (14 % manje u odnosu prema prosjeku), u kompanijama koje imaju do 19 zaposlenika plaća je pet posto niža od prosjeka (6809 kunu), dok je najviša prosječna plaća zabilježena u velikim tvrtkama s više od tisuću radnika (7588 kuna, odnosno šest posto više od prosjeka).

Očekivano, ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu prema onima s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Pa tako radnici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 59 posto višu plaću od prosječne. Osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 17 posto višu plaću od prosječne (8443 kune) i čak 40 posto višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 6020 kuna.

Broj zaposlenih ispitanika kojima, osim plaće, poslodavac daje određene beneficije je 2021. blago porastao u odnosu prema godini prije (77 % u 2021. i 73 % u 2020.). Najčešća beneficija je naknada za putne troškove (36 % radnika imalo je pravo na tu beneficiju), a slijede mobitel za osobnu upotrebu (24 %), fleksibilno radno vrijeme (21 %) i topli obrok (19 %).



Dijana Pavlović
NAJNIŽE PLAĆE U VIROVITIČKOJ ŽUPANIJI
Najniže plaće bile su u Virovitičko-podravskoj (17 % niže od prosjeka), Brodsko-posavskoj (18 % niže od prosjeka), te Požeško-slavonskoj županiji (20 posto niže od prosjeka). Prosječna mjesečna netoplaća u Vukovarsko-srijemskoj županiji bila je 5991 kunu, što je 17 posto niže od hrvatskog prosjeka, a u Osječko-baranjskoj ona je iznosila 6482 kune, odnosno 10 posto manje od prosjeka. Najviša prosječna plaća zabilježena je u Zagrebu (12 % iznad prosjeka) te je u prošloj godini iznosila 8041 kunu (medijan 7200 kuna).

Plaće u privatnim

tvrtkama u stranom vlasništvu su devet

posto više od prosjeka te iznose 7860 kuna