Ministar rada Josip Aladrović pohvalio se u četvrtak u Hrvatskom saboru da je, unatoč svim izazovima, krajem kolovoza u Hrvatskoj bilo 50 i pol tisuća osiguranika više nego u istom razdoblju prošle godine, a devet tisuća veći u odnosu prema pretprošloj godini. Ministar je te podatke iznio predstavljajući izmjene Zakona o minimalnoj plaći, koje su zastupnici pozdravili, a kojima se propisuje njezino obvezno ugovaranje u brutoiznosu i propisuju kazne za poslodavce koji se o to ogriješe ili isplaćuju radniku primanja niža od minimalne plaće. Aladrović je naveo i podatke o kretanju bruto minimalne plaće, hvaleći se njezinim rastom u mandatu vlade Andreja Plenkovića.

Krajem 2013. ta je plaća iznosila 2984 kune, a krajem 2016. godine 3120 kuna, to znači da je u mandatu prethodne, SDP-ove vlade bruto minimalna plaća rasla samo 4,5 posto, odnosno 135 kuna. U mandatu ove vlade povećana je s 3120 kuna na 4250 u ovoj godini, što je povećanje za 1130 kuna bruto. Promatrano kroz netoiznos, minimalna je plaća u navedenom razdoblju od 2496 kuna dosegnula 3400 kuna, veća je 904 kune, odnosno 36,2 posto, naglasio je ministar. Istaknuo je i kontinuirani rast prosječne netoplaće. U lipnju ove godine iznosila je 7175 kuna, a navedeni iznos približava se onom iz programa Vlade, kojim je do 2024. najavljen rast prosječne netoplaće na 7600 kuna, podsjetio je. Rast minimalne plaće je evidentan, no u primjeni zakona uočeni su nedostatci pa se predloženim izmjenama žele spriječiti zlouporabe u područjima koja nisu dovoljno uređena, kazao je Aladrović, dodavši kako su predložene novine rezultat analize i dogovora sa socijalnim partnerima.

Zastupnici pozdravljaju izmjene, no upozoravaju da u praksi još uvijek ima niz situacija koje treba urediti. Ima poslodavaca koji radniku isplaćuju minimalnu plaću u brutoiznosu, a ostatak na ruke, upozorava Ivan Kirin (HDZ), imate poslodavce koji ne plaćaju prekovremene sate, ne daju slobodne dane, radnici nemaju tjedni odmor, dodala je Andreja Marić (SDP). Davor Dretar (DP) upozorio je da kućanstvima s minimalnom plaćom za život nedostaje trećina prihoda mjesečno. Mjesečna košarica za kućanstvo je između 7500 i 8000 kuna, a ona koja bi zadovoljila minimalne potrebe oko deset tisuća kuna, kazao je zastupnik, pitajući se znači li to da time Hrvatska postaje deponij za lošu robu. Reći da Hrvatska postaje deponij je izvan okvira, odgovorio mu je ministar i naveo da trenutno minimalnu plaću prima nešto manje od 52 tisuće radnika, a prije dvije godine bilo ih je više od 70 tisuća.