Udruga Korijeni pustare, uz podršku GSSR-a "Sport za sve“ Osijek, održala je u subotu, u spomen na nestale pustare, sedmu rekreativno-edukativnu biciklijadu pod nazivom "Tragom pustara". Željko Mišković, predsjednik udruge, kaže kako su vozili lagano, u tempu najmlađih sudionika, uz zaustavljanje na mjestima bivših pustara i uz kratku priču o svakoj od njih.

- Pravac kretanja biciklijade dužine 25 km bio je Josipin dvor - Antunovac - Seleš - Stari Seleš - Kudeljara - Betin dvor - Tenja - Orlovnjak - Seleš - Salaš Antunovac. Na mjestima spomen-obilježja poginulima u Domovinskom ratu, Betin dvoru i Orlovnjaku, zapalili smo svijeće i odana je počast poginulima hrvatskim braniteljima. Posljednja postaja biciklijade bila je Salaš, ugao Školske i Kolodvorske ulice u Antunovcu, gdje će biti sagrađen jedinstveni projekt u Hrvatskoj, in situ, muzej na otvorenom - kaže Mišković.

Na ovaj način nekadašnji stanovnici žele sačuvati uspomena na danas već u sjećanju izblijedjele, ali nikad zaboravljene pustare koje su bile mala živopisna naselja organizirana u urbanističkom, gospodarskom, društvenom, socijalnom i kulturnom smislu.

- U nastojanju da sačuvamo uspomena na pustare i stanovnike - pustaraše tiskali smo knjigu "Pustare južno od Osijeka“, autora Ivana Kastela i Branka Vadlje, koja se, nakon tiska drugog izdanja od 300 primjeraka, može kupiti u knjižari Nova i preko kontakta objavljenog na Facebook stranici naše udruge. Išli smo u dotisak jer je naklada od 600 primjeraka rasprodana u nepuna dva mjeseca nakon promocije. Postoji interes da se knjiga prevede na mađarski i njemački jezik, a imamo pozive da se knjiga prezentira u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Vinkovcima, Belom Manastiru, Valpovu, Čepinu, ali i u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Srbiji, BiH i Australiji. Ova činjenica ne samo da govori o interesu za knjigu i pustare kao njezin primarni sadržaj nego je to istovremeno poticaj i potvrda opravdanosti nastojanja članova udruge da se realizira projekt muzeja na otvorenom, tzv. Pustaraški ćošak. Ovaj bi projekt uz ono povijesno, kulturno i edukativno imao svakako i turističko značenje. Središnji dio projekta bit će bunar s đermom kao izvor života i simbol svih pustara. Projekt sadrži i nekoliko ključnih elemenata koji će podsjećati i trajno sačuvati sjećanja na pustare: skulpturu svinje fajferice - autohtone svinje uzgojene na pustari Orlovnjak krajem 19. stoljeća, krušnu peć kao simbol blagostanja, nadstrešnicu s raspelom i zvonom - kao simbolima vjere, dio uskotračne pruge i vagonete - simbol povezanosti i komunikacije među pustarama, parni stroj - dokaz industrijalizacije, te sjenicu koja bi služila kao višenamjenski objekt s prostorom za okupljanje i druženje, za multimedijske prezentacije, edukacije, koncerte, večeri poezije, nastupe mladih glazbenika i njegovanje tradicije i kulturnih običaja pustara – pojašnjava Mišković dodajući da će na ostatku porušene kuće postaviti kamenu ploču s ugraviranim imenima 120 pustara južno od Osijeka.