Trebaju li se osobe protiv kojih se vode kazneni postupci, odnosno još nisu donesene pravomoćne presude, kandidirati za gradonačelnika, župana ili načelnika općine, pitanje je koje se postavlja prije svakih izbora. Najjednostavnije bi bilo kada bi se za to pobrinuo zakonodavac te odredio stroga pravila tko se i pod kojim uvjetima može kandidirati.

Stručnjaci kažu da je to i učinjeno, a neke se dodatne promjene najavljuju. Između ostaloga se kaže kako će se kandidiranje zabraniti i pravomoćno osuđenima za obiteljsko nasilje i nasilničko ponašanje u obitelji, kao i počiniteljima kaznenih djela na štetu djece pravomoćno osuđenima na više od šest mjeseci zatvora, bez obzira na to je li kazna uvjetna ili bezuvjetna.


Dok se u zemljama s dugom i razvijenom demokracijom stranke pobrinu da njihovi kandidati ne smiju imati takvih i sličnih repova koji bi im ugrožavali predizbornu kampanju i suparnicima omogućavali prostor za napade, u Hrvatskoj nije tako zbog toga što su u njoj demokratski običaji još uvijek u razvoju. Mnoge probleme koje bi se htjelo riješiti zakonom nigdje se u svijetu tako ne rješava tako jer se pretpostavlja da će se biračko tijelo pobrinuti da netko tko je jedanput "uhvaćen s prstima u pekmezu" ne može sudjelovati u utrci za javnu dužnost. To se, dakle, rješava političkom kulturom. Zakon pak navodi presumpciju nevinosti dok se pravomoćno ne dokaže i presudi suprotno. Problem nije samo to što u zakonu nema zabrane za optuženoga da se laća javne funkcije, nego je problem u tome što postupci traju predugo, odnosno što do njihova okončanja prođu godine. Jedan od najpoznatijih primjera slučaj je netom preminulog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji je prvi put uhićen prije šest i pol godina, a do sada ni jedan postupak protiv njega nije okončan. S obzirom na okolnosti svi će ti postupci biti najvjerojatnije i obustavljeni, a jedan već i jest, i to onaj u aferi Agram.


Njemu uz rame je i bivši gradonačelnik Splita, aktualni vijećnik i ponovno kandidat za funkciju gradonačelnika na svibanjskim izborima Željko Kerum. Naime, on je nepravomoćno osuđen na šest mjeseci zatvora s rokom kušnje u trajanju od dvije godine za prijetnju Bojanu Ivoševiću. Sud je tada prihvatio argumente Općinskog državnog odvjetništva u Splitu te izdao kazneni nalog, koji je Keruma obvezao i plaćanjem troškova postupka. Kerum je podnio prigovor i očekuje ga sudski postupak pred Općinskim sudom u Splitu. Zanimljivo je da su protiv Keruma lani u svibnju Uskoku podnijeli kaznenu prijavu radnici tvrtke Adriatic d.d. u stečaju, kojom traže rasvjetljavanje dugogodišnjeg uništavanja splitskog hotela Marjan.

Slučajeva kandidata s optužnicama ima i u Slavoniji. Od do sada obznanjenih aspiranata na poziciju gradonačelnika Osijeka protiv kandidata stranke Snaga Slavonije i Baranje Vladimira Šišljagića još uvijek traje sudski postupak zbog optužbe da je malverzacijama s proračunskom pomoći poduzetnicima oštetio županiju. Uskok ga je, naime, teretio kako je u vrijeme dok je obnašao dužnost osječko-baranjskog župana, sa suradnikom 2011. i 2012. godine, uz posredovanje bivšeg predsjednika Županijske skupštine, u nakani pribavljanja protupravne koristi na štetu Osječko-baranjske županije, u više navrata od poduzeća koja su iz županijskog proračuna dobivala nepovratnu pomoć tražio da im vraćaju do 80 posto uplaćenog iznosa. Optuženi su da su tako Županiju oštetili za više od 122 tisuće kuna. Nepravomoćnom presudom iz svibnja 2016. oslobođen je optužbe, no Vrhovni je sud prihvatio Uskokovu žalbu, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te su nakon ponovljenog suđenja nepravomoćno oslobođeni u siječnju 2020. Vrhovni sud, međutim, još nije razmatrao tu nepravomoćnu presudu.


Mnogo je poznatiji slučaj bivšeg vukovarskog gradonačelnika i SDP-ovca Željka Sabe, koji je zbog podmićivanja vijećnice Marije Budimir osuđen i već je odslužio kaznu. No postoje i druga dva kaznena djela - tereti ga se da je u razdoblju od 2005. do 2009., kao jedan od vodećih ljudi vukovarskog SDP-a, pronevjerio određeni iznos prikupljen za ljetovanje djece siromašnih obitelji te da je 2011., kao gradonačelnik, zloupotrijebio svoj položaj i ovlasti te tražio da se određenu osobu zaposli u Komunalcu na nepostojeće radno mjesto. Za ta dva kaznena djela nije održano još ni jedno sudsko ročište jer se čekaju financijska izvješća. Na ove izbore Sabo izlazi kao nezavisni kandidat i ne smatra da su aktualni sudski postupci protiv njega prepreka da dobije glasove na izborima.


Kandidaturu za načelnika baranjske općine Čeminac najavio je i aktualni načelnik Zlatko Pinjuh, protiv kojega je Uskok podignuo optužnicu zbog sumnje da je s još nekoliko suradnika oštetio proračun Općine Čeminac za 231.217,41 kunu te općinsku komunalnu tvrtku Komunalno za 28.535,67 kuna. Optužnica Pinjuha i ostale tereti za malverzacije sa subvencijama za stambene kredite, koje im je Općina isplaćivala na temelju odluke Općinskog vijeća.
Politolog i nezavisni politički konzultant Davor Gjenero tvrdi da je njihova, i njima sličnih, kandidatura stvar političke kulture. "To se jednostavno rješava samo na dva načina. Prvo, stranke ne bi smjele kandidirati nikoga tko je na bilo koji način moralno upitan i potpuno je nebitno radi li se o postupku u tijeku ili je pak oslobođen, ali je potpuno jasno da je bio ‘kontaminiran‘. Kod neovisnih kandidata to mora rješavati biračko tijelo, koje, i u slučaju da se takva osoba kandidira, mora imati političke kulture, koja se zasniva na nultoj toleranciji prema korupciji. Takve se ljude ne bira", poručuje Gjenero.


Prema Zakonu o lokalnim izborima, prepreka za kandidaturu pravomoćna je presuda, uvjetna ili bezuvjetna, u kojoj je izrečena kazna od najmanje šest mjeseci. Jedan od razloga za prestanak mandata je i pravomoćna sudska presuda kojom je netko osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora višu od šest mjeseci.