Objavljeno 1. prosinca, 2020.
Nove mjere ukupno su "teške" 2,1 milijardu kuna, naveo je premijer Plenković
Nove mjere pomoći gospodarstvu zbog epidemije koronavirusa i zatvaranja nekih djelatnosti, poput ugostiteljstva i drugih, ukupno su "teške" 2,1 milijardu kuna i na tragu su politike očuvanja radnih mjesta i pomoći privatnom sektoru. Istaknuo je to u ponedjeljak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.
Kompenzacija
Mjere se odnose na, kako je kazao premijer, više od 80 tisuća zaposlenih, a riječ je o tri mjere, od kojih je prva ona od 4000 kuna mjesečne naknade za radnike, za što se uz doprinose izdvaja oko 470 milijuna kuna. Druga mjera odnosi se na pokrivanje dijela ili svih fiksnih troškova tijekom zatvorenosti, a ta mjera trebala bi iznositi oko 250 milijuna kuna, dok je kao treću mjeru premijer naznačio novi paket tzv. COVID kredita preko Hamag-Bicroa u iznosu od 1,3 milijarde kuna.
Obrazlažući na Vladi te mjere, ministar financija Zdravko Marić kazao je da se donose zbog novih epidemioloških mjera koje su stupile na snagu 28. studenoga i zbog kojih su u petak i u ponedjeljak održani sastanci s predstavnicima ugostitelja i drugih poduzetnika.
Predstavio je i novu mjeru koje do sada nije bilo, a kako je kazao, uzevši u obzir činjenicu da je pojedinim djelatnostima, konkretno - ugostiteljstvu, priređivačima igara na sreću i onima koje je objedinio pod nazivom rekreativni sport - odlukama civilnog stožera u cijelosti ili djelomično obustavljen rad.
"Naša je ideja da im se u okviru postojećih i s ovom novom mjerom pomogne, a riječ je o mjeri kompenzacije koja omogućava pokrivanje dijela ili potpunih fiksnih troškova. Tu se misli na najam ili zakup poslovnog prostora, pričuvu, sve komunalije poput struje, vode, plina, čistoće, komunalne naknade, interneta i fiksne telefonije, računovodstvenih servisa, HRT naknade, spomeničke rente, a kod priređivača igara na sreću i dio njihove fiksne godišnje naknade", objasnio je ministar Marić. Da bi se kvalificirali za tu mjeru, poduzetnici će, kako je dodao, morati imati pad prihoda od 60 i više posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, tj. na prosinac. Kako se ta mjera uvodi prvi put, morat će iziskivati od tijela državne uprave, poglavito Porezne uprave, veći angažman, jer će ona biti zadužena za operativnu analitiku i komunikaciju s poreznim obveznicima, najavio je Marić, dodajući da će se to raditi preko ePorezne, te da će se sve učiniti kako bi ta mjera što prije zaživjela i da se pokriju troškovi.
O mjeri 4000 kuna za očuvanje radnih mjesta ministar rada i mirovinskog sustava Aladrović na Vladi je istaknuo da su i o tome razgovarali na sastanku s ugostiteljima i poduzetnicima te da će Upravno vijeće HZZ-a održati sjednicu s tom temom i ažurirati kriterije. "Očekujemo da ćemo imati prijave za oko 80 tisuća zaposlenika, plus još oko 20 tisuća prijava za zaposlenike koji su vezani za te sektore kojima je onemogućen rad novim mjerama stožera. Time ćemo angažirati dodatnih više od 400 milijuna kuna za očuvanje radnih mjesta, a što se tiče ta tri sada pogođena sektora, do sada smo uložili više od 1,2 milijarde kuna u očuvanje radnih mjesta i tržišta rada", naveo je Aladrović.
"Nedovoljno"
Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić naznačio je da se pripremaju aktivnost Hamag-Bicroa da se osigura kreditna linija od 1,3 milijarde kuna za kredite malim poduzetnicima koji su imali pad prometa iznad 60 posto i da mogu namiriti svoju likvidnost i stvoriti pretpostavke za nastavak rada, posebice u sektorima kojima su odluke civilnog stožera sada zaustavile rad.
Na sastanku ministara s poduzetnicima sudjelovali su predstavnici udruge Glas poduzetnika i ugostiteljskih udruga te Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske obrtničke komore. Komentirajući mjeru pokrivanja fiksnih troškova poduzetnika, kao što su zakup, najam, komunalije, RTV pretplata, spomenička renta, ZAMP i slično, poduzetnici su tražili da se njome obuhvate sve djelatnosti koje su u problemima zbog COVID-a te da glavno mjerilo bude pad prometa, a ne je li neka djelatnost zatvorena. Predstavnici ugostitelja su mjere mahom ocijenili "premlakim i nedovoljnim", spominjući posebno potrebu privremenog smanjenja PDV-a pogođenim djelatnostima. Iz Hrvatske udruge poslodavaca rekli su da je i dalje ugroženo više od 100 tisuća radnih mjesta. "Nisu svi podjednako zadovoljni ovim Vladinim prijedlogom. Mjere će imati nekog učinka, no on ovisi o tome koliko će dugo trajati kriza i na koje će se djelatnosti preliti dalje utjecaj pandemije", istaknuo je glavni direktor HUP-a Damir Zorić.
Igor Bošnjak/H
HUP: Učinak neće biti jednak za sve
Iz Hrvatske udruge poslodavaca su nakon sastanka s predstavnicima Vlade ocijenili kako učinak predloženih mjera neće biti jednak za sve djelatnost. Navode kako su im predstavnici Vlade predstavili koji su im modeli kompenzacijskih mjera koje je HUP predlagao prihvatljivi, kako bi se spriječio "crni scenarij" kod svih onih kojima je zatvoreno poslovanje ili imaju velik pad prihoda prouzročen pandemijskom krizom. Poslodavci napominju i kako je HUP tijekom vikenda radio na dodatnim prijedlozima mjera koji obuhvaćaju osim ugostitelja i druge kojima je poslovanje odlukom Stožera obustavljeno, a na sastanku su razmatrani i ti dodatni prijedlozi. "Hrvatsko ugostiteljstvo ima najvišu stopu PDV-a u Europi, a Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja tu stopu nije smanjivala u koronakrizi te stoga ugostitelji apeliraju na premijera da pomogne u njezinu smanjivanju", izjavio je čelnik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak. "Razgovarali smo o svemu, no ministar financija Marić ne želi ni čuti o smanjenju PDV-a, a bez toga nemamo razloga za rad u ovoj krizi, pa ni ako nas ponovno otvore krajem prosinca ili u siječnju", kazao je Medak.
LAMPIONI PRED MINISTARSTVOM
Više desetaka ugostitelja i drugih poduzetnika kojima je zbog strožih epidemiološkim mjera od proteklog vikenda onemogućen rad svoje je nezadovoljstvo u ponedjeljak iskazalo mirnim prosvjedom i paljenjem lampiona pred Ministarstvom financija u Zagrebu. Prosvjed nije organizirala nijedna udruga, nego je riječ, kako su istaknuli neki od prosvjednika, o spontanom i samoinicijativnom okupljanju u znak prosvjeda protiv zatvaranja ugostiteljskih i drugih objekata poput teretana zbog uvođenja strožih mjera prošlog vikenda i otežanog rada, što dovodi u pitanje opstanak njihova posla, zaposlenika i samih vlasnika. Među prosvjednicima su većinom bili mlađi ljudi, među kojima su uz ugostitelje bili i vlasnici teretana, fitnessa i drugi koji sada ne mogu raditi, a koji upozoravaju da više ne mogu opstati u novim okolnostima. "Očekujemo pomoć od Vlade, ništa više ne radimo i nemamo od kuda, neka nam pomognu bilo kako", poručio je jedan od prosvjednika.
80
tisuća zaposlenih bit će obuhvaćeno novim mjerama