Državni zavod za statistiku objavio je u petak prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u proteklom tromjesečju, prema kojoj je on pao za 10 posto na godišnjoj razini. Pad je ponajviše posljedica pada osobne potrošnje, no pad je manji od rekordnih 15 posto u prethodnom kvartalu. To je drugo tromjesečje zaredom da je gospodarstvo palo na godišnjoj razini, što znači da je uronilo u prvu recesiju od 2014. godine.

Ministar financija Zdravko Marić novinarima je izjavio da se pad od deset posto već na neki način i pretpostavio, s obzirom i na ankete u kojima su sudjelovali ekonomisti, pri čemu su procjene svih manje-više bile oko razine pada od deset posto. Naime, sedam analitičara koji su sudjelovali u Hininoj anketi prosječno je očekivalo pad BDP-a za 10,4 posto.


Pad u trećem kvartalu je i na tragu Vladina očekivanja, rekao je Marić, no i istaknuo da je pad osobne potrošnje nešto lošiji od njihovih predviđanja, ali je istovremeno pad investicija od tri posto bolji od očekivanja. Naime, prema podatcima DZS-a, potrošnja kućanstava u trećem kvartalu potonula je za 7,5 posto u odnosu prema istom razdoblju godinu dana prije, a brutoinvesticije u fiksni kapital pale su za tri posto.


Rekao je da je pad osobne potrošnje od 7,5 posto gotovo identičan padu trgovine na malo u trećem kvartalu. Navedeni pak postotak pada investicija za Marića je "koliko-toliko dobra vijest", jer, s jedne strane, i dalje postoji nastavak rasta građevinske djelatnosti, a tu je i segment opreme i strojeva, u koji su ulaganja također pala po nižoj stopi od očekivane.


Kada se pak gleda izvozna komponenta, nastavio je Marić, izvoz roba pao je na tragu očekivanja, međutim, pozitivno ih je iznenadilo da pad izvoza usluga iznosi "samo" 45 posto. Poglavito s obzirom na fizičke indikatore u smislu pada broja noćenja i dolazaka turista, objasnio je Marić, mogao se očekivati i nešto veći pad izvoza usluga. "No, očito, unatoč svim okolnostima nije došlo do nekog znatnijeg dodatnog pada potrošnje po turistu", izjavio je Marić.


Naime, izvoz roba i usluga pao je u proteklom tromjesečju za 32,3 posto na godišnjoj razini, pri čemu je izvoz roba pao za tri posto, a izvoz usluga za 45,3 posto, izvijestio je DZS. Istodobno, uvoz roba i usluga smanjen je za 14,1 posto na godišnjoj razini. Pritom je uvoz roba smanjen za 9,9 posto, a usluga za 33,3 posto.


Marić je tako iznova apostrofirao problem visoke uvozne ovisnosti. "Nažalost, bez obzira na krizu, ta uvozna ‘elastičnost‘ nije se puno popravila, dapače, uvozna ovisnost i dalje je visoka", ustvrdio je Marić. Bez obzira na trenutni izazov koronakrize s kojim se suočavamo, mora se napraviti znatniji iskorak u strukturi gospodarstva kako bi se ta ovisnost smanjila, dodao je.


Gledajući ukupne brojke za tri ovogodišnja kvartala, kao i očekivanja za četvrti, te unatoč mjerama zatvaranja dijela gospodarstva koje na snagu stupaju u subotu, Marić je istaknuo da Vlada i dalje ostaje pri projekciji pada hrvatskog gospodarstva od osam posto u ovoj godini. Rekao je i kako ne očekuju, uz dužno poštovanje prema svakom radnom mjestu, da će efekt tih mjera biti snažniji za BDP u četvrtom kvartalu, dodavši da mjere zatvaranja, koje bi trebale trajati do 21. prosinca, nisu ni blizu onom "lockdownu" iz drugog tromjesečja.


Podatci za prva tri kvartala 2020. pokazuju godišnji pad BDP-a od 8,4 posto. Novinari su pak konstatirali da je prosinac, s obzirom na blagdane, mjesec potrošnje, te upitali nije li stoga za očekivati da će potrošnja biti manja, na što je Marić odgovorio da se ta potrošnja poglavito odnosi na trgovinu na malo, koja nije zatvorena. Prema podatcima o fiskalizaciji računa, dodao je, trgovina u studenome gotovo je bila na istoj razini kao i u istom mjesecu lani.


Realni pad BDP-a od 10 posto drugi je najveći realni pad od 1995. godine, kada se počela provoditi tromjesečna procjena BDP-a, navodi se u izvješću DZS-a. "Posljedica je to dominantno kretanja u uslužnim djelatnostima, koja ni tijekom ljetnih mjeseci nisu uspjela nadomjestiti gubitke prouzročene zatvaranjem gospodarstva, a i turistička potrošnja zamjetno je niža na godišnjoj razini", navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.


Prema sezonski prilagođenim podatcima, BDP je u trećem tromjesečju porastao za 6,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, a na godišnjoj je razini potonuo za 10 posto. To su slabiji podatci od prosjeka Europske unije. Prema podatcima Eurostata, u trećem je tromjesečju gospodarstvo EU-a poraslo za 11,6 posto u odnosu prema prethodnom kvartalu, a u odnosu prema trećem kvartalu prošle godine palo je za 4,3 posto.

Rast hrvatskog BDP-a na kvartalnoj razini bio je "očekivan, jer je već s popuštanjem mjera tijekom lipnja, a osobito tijekom ljetnih mjeseci došlo do oporavka većine djelatnosti", navode analitičari RBA-a. Dodaju da je pad hrvatskog gospodarstva od 10 posto na godišnjoj razini najoštriji pad u usporedbi sa zemljama u okruženju. "Primjerice, gospodarstva Bugarske i Češke pala su u istom razdoblju realno za 5,2 odnosno 5,8 posto godišnje, dok su stope pada u Poljskoj i Rumunjskoj iznosile 2 odnosno 6 posto, a u Slovačkoj 2,2 posto", navodi se u analizi RBA-a.

Zbog drugog vala širenja koronavirusa u Hrvatskoj i Europi, a s time povezanih novih restriktivnih mjera, očekuje se pad gospodarstva i u četvrtom tromjesečju na godišnjoj razini. "Na razini cijele 2020. ostajemo pri našim očekivanjima o padu za 9,4 posto, zbog snažnog pada izvoza roba i usluga te svih sastavnica domaće potražnje izuzev državne potrošnje", zaključuju analitičari RBA-a.