Magazin
KREŠIMIR MACAN, STRUČNJAK ZA ODNOSE S MEDIJIMA I POLITIČKE KOMUNIKACIJE

Umjesto svađa i prepucavanja,
fokus na rješavanju stvarnih problema
Objavljeno 21. studenog, 2020.

Premda je koronakriza i dalje u prvom planu kad se radi o zanimanju javnosti za aktualna zbivanja, zasjedanja Hrvatskog sabora znaju također biti vruće teme o kojima se raspravlja i koje izazivaju oprečne reakcije, naročito uzimajući u obzir retoriku, međusobna prepucavanja, prozivanja, optužbe... O takvom, nerijetko popriličnom, komunikacijskom kaosu, kao i o drugim aktualnim temama, za ovotjedni Magazin razgovarali smo s Krešimirom Macanom, stručnjakom za odnose s medijima i stručnjakom za političke komunikacije, osnivačem i generalnim direktorom agencije Manjgura iz Zagreba.

Kako vas se doimaju aktualne rasprave na hrvatskoj političkoj sceni, uključujući naravno i one u Saboru? Zašto je sve pomalo, ili podosta, kaotično...?

- Prije svega zato što se improvizira, radi od dana do dana, a ne promišlja dugoročno. Odličan je primjer ova strategija razvoja Hrvatske, oko koje su se svi uzvrtjeli da ih se treba uključiti, sada kada je ona praktično pred usvajanjem. A radila se bar tri godine i jako je važna, jer se samo na temelju nje može povlačiti novac iz fondova EU-a. Jednostavno rečeno, ako neke grane nema u strategiji, nema EU novca za njezin razvoj i zato je to prevažna tema. No ne možete o njoj raspravljati samo onog dana kada ona dođe na Vladu - posao je i opozicije da od prvog dana sudjeluje u izradi takvih strateških dokumenata.

Ova je vlada pokazivala dobru volju da se oporbu uključuje kod pitanja od nacionalnog interesa, no to je znalo biti iskorišteno u dnevno politikantske svrhe, pa i nema više puno mostova koji su ostali. To je isto odraz zrelosti društva, kad opozicija aktivno sudjeluje u donošenju mjera koje se tiču svih. Uvijek mi na um padne Danska, gdje realno većine nema, nego vladaš dok uspijevaš složiti većinu od pitanja do pitanja, tj. od glasanja do glasanja, i tada mora surađivati svatko sa svakim. Tako uspijevate progurati i dio vaših programa, makar niste dio vladajuće koalicije.

VUKOVARSKI PRIMJER
S tim u vezi, koliko krizna stanja u društvu poput sadašnjeg utječu na općenitu komunikacijsku kulturu u društvu, u javnom prostoru? Je li koronakriza dodatno zagadila komunikacijski prostor...?

- U krizama kvaliteta obično pada jer se dodatno improvizira i ne gleda dugoročno. Pogledajte sve oko Kolone sjećanja u Vukovaru - ona bi se dogodila uz mjere ili bez mjera, jednostavno ne možete ljudima reći da ne idu u Vukovar. Jer da se zabranilo, onda bi se dogodilo zabrani usprkos, slale bi se razne političke poruke itd. No ovako je možete organizirati najbolje što možete imajući u vidu epidemiju.

U toj raspravi pokazujemo dosta nezrelosti kao društvo. Da nije bilo mjera i pokušaja nadzora, onda bismo pitali zašto niste propisali, zašto niste zabranili ili ne znam što. S druge strane, kad se zrelo pokušalo nositi sa situacijom koja će se i ovako dogoditi, onda se pitalo zašto organizirate Kolonu u vrijeme epidemije.

A Vlada je učinila samo najbolje što je mogla. Sama Kolona još i nije toliko problem, jer je na otvorenom, koliko eventualna druženja nakon nje, naročito u nešto lošijim vremenskim uvjetima.

Rasprave u Hrvatskom saboru posebna su priča. Tu vidimo i slušamo doista svega i svačega, pa i sada, u vrijeme koronakrize, koja traje već više od devet mjeseci. I dok vladajući u Saboru drže stabilnu većinu od 76 glasova, oporba se dosjetila novog "alata" pa na dnevni red šalje sve više interpelacija. Vaš komentar na sve što se zbiva?

- Ma dosadit će opoziciji, medijima i građanima to udaranje glavom u zid, bez ideje, osim ako nemaju plan iskoristiti ih kao platformu za slanje određenih poruka, ali to zasad ne vidim. Idete na interpelaciju da upozorite na problem građana. Evo primjera. Dok se odlučivalo o eventualnom produženju moratorija na ovrhe, rasprave praktično nije ni bilo ususret tom datumu i opet se sve aktiviralo u nekoliko posljednjih dana moratorija, kad je veći bilo jasno da ga više neće biti. To je onda isključivo da date neku izjavu medijima, a ne da riješite neki stvarni problem građana, da se učini pritisak da se što prije donese jeftiniji i brži ovršni zakon, da se sve digitalizira.

Fokus mora biti na rješavanju stvarnih problema građana, tako se može vratiti bitno u sabornicu. Npr. napraviti raspravu o potrebi za žurnom reformom zdravstva jer je COVID-19 jasno upozorio na probleme, ekonomsku neodrživost sustava, te kako osigurati da i drugi pacijenti dobiju adekvatnu skrb, ne samo oni pogođeni koronavirusom.

IGNORIRATI PREPUCAVANJA
Kad smo kod komunikacije, politike i koronakrize, koliko populisti, napose oni iz oporbe, zlorabe aktualne probleme potičući negativnu percepciju neprestano naglašavajući, prema njima, sve lošije stanje u društvu? Razini napetosti javne komunikacije umnogome pridonose i mediji, tiskani i elektronički, ali i društvene mreže...

- A populistima je to u krvi. Oni se ne osvrću previše na činjenice i, bitno, gledaju samo kako ostvariti svoje ciljeve i tu ne prežu od korištenja lažnih vijesti i najružnijih manipulacija. Mediji i dalje igraju veliku ulogu u formiraju javnog diskursa. U epidemiji možete dizati paniku ili je smirivati. Uvijek informirati činjenično objektivno, no pitanje je na što ćete staviti akcent i tako usmjeravati priču. Činjenica je da zasad živimo bez zaključavanja, da se zdravstveni sustav s time uspijeva nositi i da nastojimo koliko-toliko sačuvati ekonomiju. I prema istraživanjima javnog mnijenja većina građana se s time slaže. E, sad, želi li netko zbog ovog ili onog razloga da bude gore? Vjerujem da su takvi u manjini, ako ih ima. Činjenica je da o virusu i dalje ne znamo dovoljno, ali puno više znamo nego proljetos, pa mu možemo drukčije i pristupati. U ovom trenutku ne vidimo da je itko na svijetu našao uspješnu formulu koju bi drugi mogli kopirati - svi je traže. Pa i mi.

Vratimo se na domaću političku scenu, konkretno, na dva najeksponiranija hrvatska političara, predsjednika RH i predsjednika Vlade RH. Kako reagirati na njihove međusobne, često i žestoke, razmjene mišljenja, ali i kako reagirati na neke druge, ekstermnije, istupe pojedinih saborskih zastupnika/zastupnica?

- Što rade ljudi kada čuju prepucavanje ili na njega nalete - ignoriraju ga, a one koji u njemu sudjeluju često označe djetinjastim. To će se događati i onima koji se upuste u besmislena verbalna nadmudrivanja. Političari moraju znati da takve poruke baš i ne prolaze do birača, samo se pitaju tko je tu lud. I ne znaju oko čega se svađaju, neće im ništa to promijeniti u životu, pa im je svejedno.

IZBJEĆI LOCKDOWN
Zaključno, s obzirom na sve veći broj oboljelih od COVID-19, treba li i Hrvatska poput nekih drugih zemalja u EU-u (Njemačka, Francuska, susjedna Slovenija, Mađarska...) uvesti novi lockdown, i što bi to značilo za hrvatsku ekonomiju?

- Lockdown nema smisla. On treba sedam dana da proradi i pitanje je hoćemo li onda i time samo odgoditi neizbježno. Mi to ne možemo. Nismo Nijemci, koji kažu da će platiti tvrtkama 70 posto prometa radile one ili ne radile. Hrvatska se inače jako dugo oporavljala od gospodarske krize iz 2008. godine i sada je Plenkovićeva ideja da to izbjegne koliko je god to moguće. Dok god zdravstveni sustav može izdržati, premijer će balansirati s ekonomijom.

Svaka krivulja je ciklična, broj zaraženih dođe do vrhunca i onda mora padati. Ne može neograničeno rasti. Ako se to sada događa kod nas, zbog bilo kojeg razloga, onda ti lockdown i ne treba. A kada dođe sljedeća kriza, pitanje je kako ćeš upravljati njome. Ne treba gledati ukupne brojke, ali treba pratiti te skokove. I biti svjestan da sve što gledamo sada oko virusa jest rezultat mjera i ponašanja od prije dva tjedna. (D.J.)
Lockdown nema smisla. On treba sedam dana da proradi i pitanje je hoćemo li onda i time samo odgoditi neizbježno. Mi to ne možemo. Nismo Nijemci...
Populisti se ne osvrću previše na činjenice i, bitno, gledaju samo kako ostvariti svoje ciljeve i tu ne prežu od korištenja lažnih vijesti i najružnijih manipulacija...
Što rade ljudi kada čuju prepucavanje ili na njega nalete - ignoriraju ga, a one koji u njemu sudjeluju često označe djetinjastim. To će se događati i onima koji se upuste u besmislena verbalna nadmudrivanja...
Možda ste propustili...

DR. SC. SVEN MARCELIĆ PROFESOR NA ODJELU ZA SOCIOLOGIJU SVEUČILIŠTA U ZADRU

Nepovjerenje u institucije može imati devastirajuće učinke

DOC. DR. SC. NIKOLINA BORČIĆ PROFESORICA NA SVEUČILIŠTU VERN U ZAGREBU

U krizi se brže ruše “slike” koje nemaju temelja i prazna obećanja

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

POLITIČKI I MEDIJSKI POPULIZAM

Retorički amaterizam

2

TJEDNI OSVRT

Kako je Penava kontaminirao Dan sjećanja?

3

MODERNI ROBINZONI: KVARTET S JADRANSKOG OTOKA

Do Marsa preko Mljeta