Činjenica je da je svijet danas bitno drukčiji nego što je bio na početku saziva ovog Parlamenta. Europska unija bilježi rekordne brojke nezakonitih prelazaka granica još od 2016., pandemija bolesti COVID-19 dovela je do negativnih gospodarskih trendova, a na promjenu geopolitičkih okolnosti utjecale su i ruska agresija na Ukrajinu i teroristički napad Hamasa na Izrael. Dodatno, energetska kriza i inflacija, na čijem obuzdavanju države članice još uvijek rade, utjecale su na smanjenje kupovne moći potrošača - kaže doc. dr. sc. Tomislav Sokol, zastupnika (HDZ/EPP) u Europskom parlamentu, te dodaje:

- U takvim okolnostima, Europski parlament donio je mnoge zakone, te su u brojnim područjima poput zdravstva, zaštite potrošača i digitalizacije napravljeni veliki pomaci.

S druge strane, političke grupacije u Europskom parlamentu nerijetko su podržavale ekstremističke zelene inicijative koje su išle na štetu malih i srednjih poduzetnika, stvarajući opterećenja za poljoprivrednike i čineći europsko gospodarstvo manje konkurentnim na svjetskoj razini. Klub zastupnika EPP-a tu je bio glas razuma i uvijek se zauzimao za interese poljoprivrednika i gospodarstva u cjelini. Činjenica je da se Europa mora, u sklopu svoje industrijske politike, vratiti proizvodnji na vlastitom teritoriju i raditi na postizanju samodostatnosti, odnosno što manje ovisiti o drugima. Jasno je da politika koju guraju ekstremna ljevica i Zeleni dovodi upravo do suprotnih rezultata, što je izuzetno opasno i čini nas ranjivima. Primjer za to, nažalost, imamo i u Zagrebu, gdje svaki dan svjedočimo nesposobnosti stranke Možemo! da upravlja gradom na zadovoljstvo građana. U tom smislu, predstojeći izbori za Europski parlament važni su jer će na njima građani odrediti koje će političke snage kreirati politike za buduće razdoblje.

S obzirom na to da EU izbori dolaze u promijenjenim geopolitičkim i geostrateškim okolnostima u odnosu prema prethodnima (ukrajinski rat, sankcije Rusiji, pomoć Ukrajini, širi sigurnosni aspekt...), koliko će sve to utjecati na retoriku u kampanji pojedinih država članica, na medijsku propagandu, pa i izlaznost birača...? Koje će EU teme dominirati?

- S obzirom na nove momente s kojima se suočavamo u međunarodnim odnosima, sasvim je izvjesno da će sigurnost biti važna tema u kampanji i da će "zeleni narativ", koji je dominirao posljednjih godina, zapravo biti zamijenjen temom sigurnosne arhitekture Europske unije. Posebno moramo paziti na vanjsko upletanje u unutarnje procese u EU-u za izborne kampanje i na konstantan priljev dezinformacija u javnom prostoru kojima se služe populističke stranke ne bi li tako privukle birače. Istraživanja pokazuju da su građani zainteresirani za predstojeće izbore za Europski parlament, ali i da vide jasne koristi od članstva u Europskoj uniji. Konkretno, 83 posto građana u Hrvatskoj i 71 posto na razini EU-a vide koristi od EU članstva, a 60 posto EU građana već sada iskazuje interes za nadolazeće izbore za Europski parlament. Inače, to je istraživanje pokazalo da su građani najviše zainteresirani za borbu protiv siromaštva i javno zdravstvo. Usto, građane zanimaju potpore gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta, kao i europska obrana i sigurnost.

Gledajući u širem EU kontekstu, tko su favoriti lipanjskih izbora u političkom smislu, koje političke opcije, desne, lijeve ili one centrističke? Gdje je u tome Hrvatska, koja će na EU izbore 9. lipnja...?

- EPP će zasigurno ostati najjača grupacija u Parlamentu i nakon izbora u lipnju te se nastaviti zauzimati za zaštitu europskog načina života, promovirati demokršćanske vrijednosti i poboljšavati Europsku uniju. S druge strane, na predstojećim izborima za Europski parlament očekujem znatan pad Zelenih i "liberalne" grupacije "Obnovimo Europu" te jačanje snaga na desnoj strani političkog spektra. Imajući na umu da su ljudima danas najvažniji sigurnost i životni standard, jasno je da ljevičarska politika toleriranja, pa čak i poticanja masovne ilegalne imigracije u Europu, nikako ne pridonosi tom sigurnosnom aspektu. Također, ekstremna anticivilizacijska zelena ideologija deindustrijalizacije dovodi do pada životnog standarda. Uzimajući sve to u obzir, nije čudno što Zeleni padaju, a desnica raste. Kršćanski demokrati, odnosno Klub zastupnika EPP-a u Europskom parlamentu, kao najjača grupacija, zato imaju veliku odgovornost održati europsku integraciju, koja je najbolji mogući gospodarski i sigurnosni okvir za naš kontinent, posebno za male zemlje poput Hrvatske. Što se tiče izbora za Europski parlament, siguran sam da će HDZ, kao i do sada, biračima ponuditi najbolji program i u konačnici ostvariti premoćnu pobjedu. Uostalom, građani su imali priliku vidjeti i u ovom mandatu Europskog parlamenta tko se svakodnevno borio za bolji i kvalitetniji život građana, a tko se koristio populizmom i radio protiv interesa Hrvatske.



Jesu li izbori za Europski parlament prigoda za lovce na dobro plaćene europske sinekure ili prigoda za ozbiljne kandidate koji će odgovorno zastupati interese Unije, ali i svojih država?

- Odluke koje se donose u europskim institucijama neposredno utječu na svakodnevni život građana. Zato je važno da građani biraju one kandidate koji zastupaju odgovorne politike. U tom smislu ponosan sam što sam mandat u Europskom parlamentu iskoristio da bih se zauzeo za bolji život građana, bilo da se radi o temama zaštite potrošača, bilo o temama zdravstva, u kojima sam prepoznat u Europskom parlamentu. Konkretno, jedan sam od začetnika inicijative o jedinstvenom punjaču i supotpisnik rezolucije zahvaljujući kojoj će jedinstveni punjač u ovoj godini postati stvarnost za europske potrošače. Također, amandmanima sam se zauzeo za izmjenu Direktive o medu kako bismo potrošačima pružili potpune informacije o udjelu meda u pakiranju proizvoda, što nedavno postignut dogovor i predviđa. Naime, prema novim pravilima, na pakiranju meda morat će biti jasno naznačena država iz koje med dolazi, a novost je to što će na pakiranju mješavina meda morati biti naznačen i točan udio meda iz svake od država u kojoj je med skupljen, i to silaznim redoslijedom, od države iz koje dolazi najveći udio meda do države iz koje dolazi najmanji udio meda. Osim toga, dogovoreno je da će Europska komisija predložiti i jedinstveni kod koji će biti naznačen na pakiranju kako bi potrošači mogli pratiti med od pčelara do konačnog proizvoda. Nadalje, kao izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a za Direktivu o potrošačkim kreditima izborio sam se za bolji položaj potrošača kao slabije ugovorne strane u odnosu prema bankama. Novim pravilima zabranili smo bankama jednostrano povećanje minusa. Dakle, bez izričitog pristanka potrošača banke više neće moći povećavati minuse na računima građana. Banke će prema novim pravilima morati građane unaprijed obavijestiti o svakom planiranom smanjenju ili ukidanju prešutnog prekoračenja i ostaviti im mogućnost obročne otplate u dvanaest jednakih obroka, a države članice moći će uvesti i stroža pravila o zaštiti potrošača. Važno je i to da će banke o rizicima povezanim s podizanjem kredita morati informirati građane, a upozorenje će morati naznačiti i u reklamiranju kredita.

S druge strane, izvjestitelj sam Europskog parlamenta za europski prostor za zdravstvene podatke, odnosno EU digitalnu zdravstvenu putovnicu. Konkretno, građani će zahvaljujući EU digitalnoj zdravstvenoj putovnici moći izravno, jednostavno i besplatno pristupiti podatcima u elektroničkom obliku, a bit će u mogućnosti i podijeliti svoje zdravstvene podatke sa zdravstvenim stručnjacima u svojoj državi ili u drugim državama članicama. Usto, izvjestitelj sam EPP-a za dio reforme EU zakonodavstva o lijekovima, čiji je glavni cilj osigurati da svi pacijenti u EU-u dobiju pravovremen i pravedan pristup sigurnim i učinkovitim lijekovima. Drago mi je što je moj rad u Europskom parlamentu prepoznat i da sam proglašen najutjecajnijim zastupnikom u području zdravstva te da sam izabran za potpredsjednika Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO).



Kakva bi bila ocjena rada EU institucija u proteklih pet godina? Unatoč hrpi problema i izazova, mnogi vide budućnost EU-a pozitivno, premda je nemali broj i onih s negativnim stavovima oko Europske unije u idućem razdoblju. Treba li sadašnji model i ustroj EU-a mijenjati, i na koji način?

- Europska unija pokazala je da i u okviru postojećeg uređenja može efikasno donositi odluke i u kriznim situacijama. To je iznimno važno jer postoje oni koji žele državama članicama ukinuti pravo veta, kao što su kolege iz SDP-a, koji su podržali izvješće Europskog parlamenta u kojem se poziva na ukidanje jednoglasnosti u Vijeću. Ukidanje prava veta značilo bi smanjenje utjecaja pri odlučivanju, posebno manjih država, kao što je Hrvatska. Zato kontinuirano upozoravam na važnost očuvanja jednoglasnosti u Vijeću. Već se više od devedeset posto odluka donosi kvalificiranom većinom, a jednoglasnost u preostalom malom broju područja osigurava i manjim državama članicama zaštitu vlastitih interesa i nacionalnog identiteta. Pravo veta koristi se danas isključivo u onim sferama za koje države smatraju da su od njihova ključnog nacionalnog interesa, poput vanjske politike, obrane i poreza.

Jednostavno ne mogu zamisliti Uniju u kojoj bi se strateške odluke donosile nametanjem i preglasavanjem, jer bi tek onda provedba takvih, oktroiranih odluka, bila praktično nemoguća. Potpuno ukidanje prava veta i preglasavanje samo bi povećalo podjele u Europskoj uniji i ugrozilo sam njezin opstanak, a svakako ju ne bi učvrstilo. Stoga ostaje nejasno zašto se zastupnici iz SDP-a besramno zauzimaju za nešto što je suprotno interesu Hrvatske i njezinih građana. (D.J.)