Hrvatska je ušla u koronakrizu sa slabostima povezanim s državnim i privatnim sektorom te vanjskim dugom u kontekstu niskog potencijala rasta pa je EK ponovno u srijedu preporučila da se napravi detaljna analiza radi procjene makroekonomskih neravnoteža.


Europska komisija objavila je niz dokumenata kojima započinje novi ciklus Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika unutar Unije. Među tim dokumentima je i Izvješće o mehanizmu upozoravanja, koje služi kao sredstvo za otkrivanje makroekonomskih neravnoteža. U tom izvješću Komisija preporučuje da se sljedeće godine provede detaljna analiza radi procjene mogućih makroekonomskih neravnoteža u 12 zemalja članica, među kojima je i Hrvatska.
"Zbog krize uslijed COVID-19 očekuje se rast omjera duga i nezaposlenosti. Općenito, Komisija smatra prikladnim, uzimajući u obzir da je u veljači utvrđeno postojanje makroekonomskih neravnoteža, ponovno preispitati postojanost neravnoteža ili njihovo slabljenje", navodi Komisija u dijelu izvješća za Hrvatsku. Hrvatska je nekoliko godina, sve do 2019., imala prekomjerne makroekonomske neravnoteže. U veljači 2019. Komisija je utvrdila da više nema prekomjerne, nego samo makroekonomske neravnoteže. H