Zdravlje
CRIJEVNE BAKTERIJE

Stres napada želudac i pokreće upalne procese
Objavljeno 5. listopada, 2020.
Tijekom izloženosti kroničnom stresu mijenja se sastav crijevne flore

Stres, tako često upotrebljavan zajednički nazivnik kao uzrok mnogih bolesti i stanja, bilo fizičkih ili psihičkih, danas je učestala pojava kod modernog čovjeka. Moderan čovjek je čovjek koji juri kroz dan, ne odgađa obveze, sve rješava danas, ništa ne ostavlja za sutra, čovjek koji mora uskladiti poslovni i obiteljski aspekt, radno vrijeme sa slobodnim vremenom, koji se nezdravo hrani jer nema vremena pripaziti na prehranu, koji koristi lijekove jer je neizbježno da naš organizam ispunjava ovako ozbiljna svakodnevna očekivanja koja imamo od njega.

Stres izaziva umor, pad koncentracije, nervozu, demotiviranost, depresiju, a može dovesti i do "burnout" sindroma te fizičkih i psihičkih kroničnih bolesti. Kod mnogih osoba stres napada želudac i pokreće upalne procese. Tijekom izloženosti kroničnom stresu mijenja se sastav crijevne flore, a stalna podložnost stresu posebno utječe na crijevno-moždanu os. Utjecaj crijevnih bakterija na psihu i kognitivne procese upravo preko crijevno-moždane osi predmet je intenzivnih znanstvenih istraživanja koja su potvrdila da komunikaciju crijevo - mozak poboljšavaju psihobiotici.

Istraživačke studije također su pokazale da crijevne bakterije kontroliraju emotivno ponašanje, kognitivne procese donošenja odluka, percepciju boli te osjetljivost na stres. Današnji način života i izloženost stresu donosi sa sobom i porast psihičkih poremećaja, a studije su dokazale da se crijevna flora psihički bolesnih ljudi znatno razlikuje od one zdravih ljudi.

Da bi se održala važna biološka raznolikost crijevnih bakterija ili stvorili optimalni uvjeti za crijevne stanovnike, postoje dvije mogućnosti: prvo, opskrba hranom za "dobre" crijevne bakterije u obliku prebiotika, koji se nalaze u brojnim namirnicama, a druga je uzimanje probiotika kako bi se uklonile štetne bakterije i kompenzirala neravnoteža mikrobioma. Preporučuje se koristiti probiotike preferencijalno ljudskog podrijetla, koji zadovoljavaju stroge kriterije kvalitete i čije su dobrobiti dokazane u znanstvenim istraživanjima, za koje se koristi i termin psihobiotik, pod kojim se smatraju korisne bakterije (probiotik) i/ili prebiotike koji utječu na komunikaciju crijeva - mozak.

Psihobiotici iskazuju anksiolitički i antidepresivni učinak koji je karakteriziran promjenama u emotivnim, kognitivnim, sistematskim i neuralnim indikatorima. Primjenom psihobiotika može se ciljano djelovati preko crijevno-moždane osi na emotivno stanje i poboljšanje kognitivnih funkcija, što su i dokazale brojne studije provedene u MedUni Graz. Iste su pokazale da nas, jednostavno rečeno, probiotici mogu učiniti sretnijima i pametnijima.

Jasminka Knežević
Crijevne bakterije kontroliraju emotivno ponašanje, kognitivne procese donošenja odluka, percepciju boli te osjetljivost na stres