Vezano uz objavu kreditne agencije Standard & Poor‘s, jedne od tri najveće agencije za dodjelu kreditnog rejtinga, koja je potvrdila investicijsku razinu kreditnog rejtinga za Hrvatsku, prve reakcije bile su političke ocjene. Sa Zvonimirom Savićem, direktorom Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK i posebnim savjetnikom predsjednika Vlade RH za ekonomska pitanja, razgovarali smo o izravnom utjecaju ove potvrde na domaće gospodarstvo, posebice na realni sektor.

- Zadržavanje kreditnog rejtinga Republike Hrvatske od strane agencije Standard & Poor‘s prije svega je potvrda povjerenja u dosadašnje dosljedno vođenje ekonomske politike i efikasnosti mjera koje je Vlada poduzela za očuvanje gospodarstva za vrijeme koronakrize. Time se zadržava razina vjerodostojnosti i u provedbi ekonomskih mjera Vlade koje su, između ostaloga, usmjerene prema održavanju likvidnosti realnog sektora te očuvanju radnih mjesta zbog posljedica utjecaja krize izazvane koronavirusom. To podrazumijeva i reforme poput nastavka smanjenja neporeznih i parafiskalnih nameta te nastavak procesa ulaska u europodručje, što realnom sektoru donosi znatne koristi i smanjenje troškova poslovanja. Zadržavanje razine investicijskog kreditnog rejtinga značajno je i zbog stvaranja uvjeta za povoljnije zaduživanje države zbog bolje percepcije države na financijskim tržištima, odnosno smanjenja rizika nepodmirivanja financijskih obveza, što pridonosi i boljim uvjetima zaduživanja poduzetnika.

Agencija u obzir uzima i važnost političke stabilnosti u Hrvatskoj. Koliko je uopće faktor politike uobičajen pri donošenju kreditnih rejtinga?

- Politička stabilnost jedan je od važnih faktora koji utječu na procjenu stabilnosti, predvidljivosti i dalekosežnosti Vladinih odluka i provedbe Vladinih politika, a time i na odluku o razini kreditnog rejtinga pojedine države. S obzirom na to da je agencija S&P u svom izvješću zaključila da je na parlamentarnim izborima u srpnju potvrđen snažan mandat Vlade predvođene HDZ-om, to je pridonijelo njihovoj procjeni da je Hrvatska u poziciji sposobnije i dosljednije se boriti s gospodarskim izazovima i provedbom reformi. Ta procjena političke stabilnosti je važna, jer je Hrvatskoj nužan gospodarski uzlet i energično provođenje mjera oporavka, nakon što je pod utjecajem posljedica pandemije koronavirusa pad BDP-a u prvoj polovini ove godine bio -7,8 posto. Ipak, taj pad je nešto blaži od prosjeka na razini EU-a, koji je bio -8,3 posto.

Trebamo li očekivati i da ostale kreditne agencije potvrde razinu "investicijskog rejtinga" Hrvatske?

- Agencija S&P snizila je kreditni rejting Hrvatske ispod investicijske razine u prosincu 2012., a već iduće godine i preostale dvije agencije, Fitch te Moody‘s, učinile su isto. Pod utjecajem vođenja razborite proračunske politike i gospodarskog oporavka, u ožujku 2019., S&P je vratio rejting na investicijsku razinu, a ubrzo nakon toga, u lipnju 2019., i Fitch. Nastavak održavanja stabilne proračunske politike, smanjenja opterećenja gospodarstva javnim dugom, uspješna provedba procesa ulaska u Europski tečajni mehanizam II., kao zadnji korak prije ulaska u europodručje te snažni odgovori Vlade na suzbijanje posljedica pandemije koronakrize, vjerujem da će pridonijeti održavanju kreditnog rejtinga na investicijskoj razini i ubuduće. Potrebno je imati u vidu da smo više od šest godina bili ispod investicijskog rejtinga, i veliki je uspjeh Vlade premijera Plenkovića bio vratiti Hrvatsku u investicijski rejting prošle godine. Naime, od približno 120 država na svijetu koje imaju dodijeljen kreditni rejting od agencije Fitch, samo oko polovine ih je na investicijskoj razini. Od 2014. godine samo su se četiri države na svijetu vratile s razine neinvesticijskog na razinu investicijskog rejtinga. Zadnja kojoj je to uspjelo je Hrvatska, a prije nas to su ostvarile još samo Mađarska, Portugal i Cipar. Time je uspjeh zadržavanja rejtinga Republike Hrvatske na investicijskoj razini tijekom krize izazvane koronavirusom još veći.

Ova je ocjena nesumnjivo potvrda i ispravne politike premijera Andreja Plenkovića oko mjera pomoći gospodarstvu u trenucima koronakrize?

- Izvješće o zadržavanju kreditnog rejtinga na investicijskoj razini za Republiku Hrvatsku od strane jedne od tri najveće agencije na svijetu, Standard and Poor‘s-a, u velikoj mjeri osvrće se i na mjere vezane uz krizu izazvanu pandemijom koronavirusa. Ističu da se ove godine očekuje pad BDP-a za oko minus osam posto, što je poboljšanje u odnosu na prethodno izvješće u kojem su očekivali pad od minus devet posto, a naglašavaju i da su mjere Vlade za očuvanje radnih mjesta pridonijele jačanju otpornosti tržišta rada na krizu. Dodatno, unatoč očekivanom padu turističkih prihoda, rezultati turističke sezone značajno su bolji u odnosu na predviđenih 70 posto pada turističkih noćenja, zahvaljujući pravovremenim mjerama Vlade. S&P je također potvrdio i da je Hrvatska pandemiju koronavirusa dočekala sa stabilnim gospodarstvom, i time je Vlada imala prostor za provedbu jakog proračunskog odgovora na suzbijanje posljedica krize i ublažavanja šokova na tržištu rada. Sve navedeno potvrda je ispravnih i pravovremenih odluka Vlade premijera Plenkovića, što su prepoznale i agencije za dodjelu kreditnog rejtinga.

Od zadnjeg razgovora za naš list u međuvremenu je postao izvjesniji termin prelaska na euro. Što će to značiti za domaće gospodarstvo i hrvatski kreditni rejting?

- Hrvatska je 10. srpnja primljena u Europski tečajni mehanizam II., u kojemu mora provesti najmanje dvije godine prije ulaska u europodručje. Koliko je proces ulaska u europodručje značajan, govori i podatak da štednja stanovništva u eurima nikad nije pala ispod 66 %. Dodatno, gotovo polovina kredita je u kunama s valutnom klauzulom u eurima. Turizam nam je također izrazito vezan uz euro, jer noćenja gostiju iz zemalja europodručja čine oko 61 % ukupnih noćenja inozemnih gostiju. Izvoznicima je proces ulaska u eurozonu također bitan, jer oko 57 % vrijednosti ukupnog izvoza ostvaruje se s državama članicama europodručja. Stoga prednosti ulaska u europodručje znatno nadilaze troškove toga procesa. Naime, da je Hrvatska sada u eurozoni, valutni rizik za stanovništvo i poduzeća više ne bi postojao, i ne bismo imali rizik valutne krize, mjenjački troškovi zamjene kuna u eure bi nestali, imali bi trajnu korist pritiska na smanjenje kamatnih stopa, a poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima bio bi trajan i velik. Potrebno je naglasiti i da je već sama činjenica što Hrvatska uspješno ispunjava obveze na putu u ulazak u europodručje pridonosi očekivanjima budućeg poboljšanja kreditnog rejtinga.

Rejting bi, navode iz S&P-a, mogao biti i podignut bude li hrvatsko gospodarstvo, a time i BDP po stanovniku, u sljedeće tri godine raslo snažnije negoli je trenutačno. Koliki su izgledi da se to ostvari? Hoće li hrvatskom gospodarskom oporavku od 2021. godine pomoći priljev iz proračuna Europske unije u sklopu više omotnica?

- Premijer Plenković je u srpnju na sastanku Europskog vijeća, koje okuplja lidere država članica EU-a, ispregovarao najmanje 22 milijarde eura sredstava za Hrvatsku. Jedan dio tih sredstava odnosi se fondove EU-a u proračunskoj perspektivi od 2021. do 2027., a drugi dio se odnosi na novoformirani Mehanizam za oporavak gospodarstva čija je svrha pomoći oporavku i jačanju otpornosti gospodarstva od posljedica pandemije koronavirusa u idućih nekoliko godina. Svaka država EU-a imat će na raspolaganju određeni iznos nepovratnih sredstava u tu svrhu, a za Hrvatsku je osigurano oko šest milijardi eura nepovratnih sredstava. Taj iznos čini više od 11 posto Hrvatskog BDP-a, a prema tom pokazatelju na samom smo vrhu EU-a. Upravo mogućnost korištenja sredstava fondova EU-a i sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost gospodarstva za reforme i investicije, poput investicija u sektor zaštite okoliša, energetike, željeznica, digitalizaciju, zdravstvo, obrazovanje te druge potrebe, dat će doprinos gospodarskom rastu i oporavku od krize. Tu mogućnost korištenja izdašnih izvora sredstava iz EU-a prepoznala je i agencija S&P te izrijekom navela da će ta sredstva poduprijeti investicije.

Zato bi uspješno korištenje sredstava EU-a dostupnih tijekom idućih godina trebalo pridonositi ubrzanijem gospodarskom rastu. Da i do sada imamo dobru dinamiku korištenja EU sredstava, govori podatak da smo u trenutačnoj financijskoj perspektivi EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. ugovorili više od 102 % predviđenih sredstava fondova EU-a, što nas stavlja na peto mjesto u EU-u prema postotku ugovorenosti, odmah nakon Finske, Portugala, Mađarske i Rumunjske.

U tom procesu gospodarskog oporavka nije prisutna samo Vlada i ministarstva, nego se očekuje bitan doprinos i javnih poduzeća, jedinica lokalne i regionalne samouprave, realnog sektora, ali i udruženja poduzetnika, poput Hrvatske gospodarske komore.