Na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH održanoj u ponedjeljak premijer Andrej Plenković podsjetio je da su u petak ministri financija država članica euroskupine te Danska i predsjednica Europske središnje banke donijeli odluku da se Hrvatsku uključi u europski tečajni mehanizam (ERM II).
Velika stvar
"To je bio jedan od naših strateških ciljeva, dvije integracije na razini Europske unije", kazao je premijer, podsjetivši kako su ti ciljevi ulazak u šengensko područje i eurozonu. "Ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam ERM II važan je na ekonomskom i financijskom planu, važan je za kreditni rejting, za investicije, za stabilnost naših financija", nastavio je predsjednik Vlade. Naglasio je da je Hrvatska ispunila sve obveze koje je imala, a na tome je posebno zahvalio i Hrvatskoj narodnoj banci i Državnom zavodu za statistiku, koji su imali "važnu ulogu u ispunjavanju akcijskog plana". "Utvrđen je središnji paritet između kune i eura, koji će biti 7,53450 kuna", kazao je premijer i dodao da to odgovara tečaju od petka, 10. srpnja, dana donošenja odluke.
Napomenuo je i da se sljedeći koraci odnose na razdoblje u kojem će Hrvatska provesti otprilike tri godine, prema procjenama i sukladno iskustvima drugih, a u tom razdoblju mora se voditi računa da ispunimo kriterije iz Maastrichta, odnosno kriterije nominalne konvergencije, a to su stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija - deficit proračuna i javni dug. Plenković je najavio da će Vlada nastaviti provoditi akcijski plan za uvođenje eura kao službene valute, a u području sprečavanja pranja novca, jačanju poslovnog okruženja i općenito investicijske klime, smanjivanju parafiskalnih nameta, te nastojati poboljšati upravljanje u javnom sektoru i jačati pravosuđe, osobito zakonski okvir koji se odnosi na stečaj.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ocjenjuje da je Hrvatska u dobrom položaju za nastavak pretkriznih makroekonomskih politika, kada je već ispunjavala kriterije iz Masstrichta. Kaže i da je, s obzirom na probleme s pandemijom koronavirusa, vrlo dobro da je ulazak u ERM II priveden kraju u predviđenom roku. "Da posao nije sada doveden do kraja, onda bismo praktički izgubili puno više vremena", izjavio je Vujčić.
O ulasku Hrvatske u ERM II, tzv. čekaonicu za eurozonu te koristima od uvođenja eura razgovarali smo i s domaćim ekonomistima. Kako kaže Damir Novotny, to je velika stvar za Hrvatsku. Prije svega, dodaje, ako gledamo direktne koristi, to su niži transakcijski troškovi za poduzeća.
"Goleme su koristi za poduzeća. A za građane su koristi ponajprije niže kamatne stope, koje su znatno niže u eurozoni nego u zemljama izvan eurozone, iako su one i sada u padu na svim financijskim tržištima. Ipak, primjerice, slovenski građani na kredite plaćaju mnogo niže kamatne stope. U Hrvatskoj su sada kamatne stope između 2,5 i 3 %, a u Sloveniji između 0,5 i 1 %", navodi Novotny.
Neizravne su koristi, dodaje, puno šire, prije svega u tome da će povjerenje financijskih tržišta prema Hrvatskoj biti puno veće i time će se Vlada zaduživati jeftinije, a onda će, nadamo se, i porezi biti niži, kao što je Vlada najavila. "Međunarodni će ulagači isto tako imati veće povjerenje, pa se nadamo da će više investirati i otvarati nova radna mjesta. I treće, ne manje važno, Vlada se obvezala provesti određene reforme u kontekstu najmanje dvogodišnjeg razdoblja u ERM-u II, gdje će se morati spuštati razina javnog duga. To znači ili će Vlada ostvariti određene uštede ili će napraviti reforme koje će povećati ekonomske aktivnosti, ili će napraviti reforme koje će povećati i ubrzati ekonomske aktivnosti, ili će prodati dio državnih poduzeća", kaže Novotny, dodajući kako to Vlada mora napraviti ako želi da Hrvatska 2023. prihvati euro kao službenu valutu.
Bez tečajnih rizika
Prema njegovim riječima, tako bi hrvatska vlast mogla "na mala vrata provesti reforme" koje je odgađala. Time će se, dodaje, eliminirati špekulativni trendove koji su se pojavili posljednjih nekoliko mjeseci, a izvoznici će dobiti jasnu sliku kakav će im biti srednji ravnotežni tečaj koji će se posljednjih šest mjeseci fiksirati. I na taj način će se, zaključuje, moći orijentirati i prilagođavati svoje uvozne troškove i produktivnost, na čemu će morati raditi.
Ekonomski stručnjak Luka Brkić ističe kako više neće biti tečajnih rizika jer nema mogućnosti spekulacija s deviznim tečajem. S obzirom na to da je eurozona financijski moćna i s visokim rejtingom, pad kamatnih stopa na temelju zaduživanja je nešto što se apsolutno očekuje, ističe. "To će se vjerojatno dogoditi, lakše i jeftinije zaduživanje nego što je bilo prije. Neki će navesti i da to utječe na povećanje ekonomske stope rasta, na trgovinsku integraciju i da će se intenzivirati trgovina, i zbog drugih razloga. Međutim, treba reći da čak i kod tih standardiziranih, nespornih tvrdnji o prednostima eurozone, nemate baš jedinstveni stav koji bi potvrdio sva empirijska istraživanja za nove zemlje članice. Dakle, dio tih prednosti je kontekstualno uvjetovan, nije svejedno radi li se o Hrvatskoj, Bugarskoj ili Sloveniji", kaže Brkić.
Igor Bošnjak
ŠTEDNJA U EURIMA VEĆA OD 60 POSTO
Provest će se i tzv. Changeover plan, odnosno Nacionalni plan zamjene kune eurom, koji definira podatke i odgovornost pojedinih dionika, zaštitu potrošača, pripreme za dvojno iskazivanje cijena i zaštitu potrošača te postupak konverzije kune u euro. Činjenica da smo u Europskom tečajnom mehanizmu treba osigurati da nam agencije za kreditni rejting nastave iskazivati povjerenje”, ustvrdio je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Njihova recentna izvješća koja se odnose na Hrvatsku, kazao je Plenković, bila su odraz povjerenja u našu dosadašnju politiku i sposobnost da iz ove krize iziđemo dovoljno snažni, konsolidirani i da imamo brzi oporavak na tragu onoga što procjenjuju i druge međunarodne financijske institucije. Premijer je spomenuo i uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. swap line, koji je dogovoren s Europskom središnjom bankom. Pojasnio je da zemlje koje su u eurozoni kroz europski standardizacijski mehanizam imaju puno jednostavnije i povoljnije zajmove. “Hrvatska će to moći kada ostvari svoj strateški cilj uvođenja eura”, dodao je. Ponovio je da je Hrvatska visoko eurizirana zemlja. Naveo je da štednja u eurima nikad nije pala ispod 66 posto. Kad je riječ o zaduživanju, 47 posto kredita je u kunama s valutnom klauzulom u eurima, a u proteklih osam godina i 54 posto. Što se tiče turizma, noćenja gostiju iz zemalja europodručja čine ukupno 61 posto inozemnih gostiju, a 57 posto robnog izvoza ide u članice eurozone. Premijer je na kraju istaknuo da će Vlada nastaviti plan za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj.
Damir Novotny
ekonomski analitičar
OČEKUJEM SNIŽAVANJE CIJENA
JER ĆE BITI VEĆA KONKURENCIJA
“Mislim da su se izvoznici naviknuli na ovaj tečaj jer je on de facto takav već desetak godina. Svi bi, naravno, željeli više, ali nama izvoz raste. Prema tome, izvoz će rasti i bez devalvacije. Srbi su napravili devalvaciju, pa nisu ništa povećali izvoz. A mi smo povećali izvoz činjenicom da smo članica Europske unije, a sada će dodatno rasti izvoz zbog toga što ćemo ući u europsku monetarnu uniju. Eventualna šteta može biti taj rast maloprodajnih cijena. Iskustvo drugih zemalja je reklo da je u Sloveniji i Italiji bio znatan rast zato što su cijene bile niže nego što su bile u europskom okruženju, međutim Hrvatska ima dosta visoke cijene. Tako da očekujem da će zapravo doći do snižavanja cijena jer će biti veća konkurencija i Hrvatska će kao mala zemlja konvergirati tim prosječnim cijenama u eurozoni. Tako da mislim da će doći do izjednačavanja cijena u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, a tamo su cijene niže”, kaže Novotny.
Luka Brkić
ekonomski analitičar
EURO - DRUGA SVJETSKA VALUTA, KOJA ČINI 25 % TRANSAKCIJA
Slažem se s guvernerom HNB-a i da je priča o euru iz političke otišla u ekonomsku sferu, ulazak je praktički nezaustavljiv i prestaje biti politička tema. Kada pripadate eurozoni, pripadate valuti koja čini 25 % svih transakcija u svijetu, to je druga svjetska valuta, što je bitno zbog investicija. A tečaj u kojem će biti obavljena konverzija kuna u euro je fiksiran kako bi se spriječile tečajne manipulacije. Određen je referentni okvir unutar kojega će se tečaj kretati, a treba podsjetiti da ERM II dopušta marže u fluktuiranju +/-15 %. To znači da će ga HNB držati u tom rasponu. Nije zgorega spomenuti i to da je hrvatska kuna definitivno stabilna valuta od njezina uvođenja i maksimalne oscilacije u valutnoj politici su bile +/-6 posto, što je upola manje od ovoga što marže fluktuiranja sada dopuštaju. Ali će, HNB, siguran sam, pokušati zadržati ovaj referentni okvir koji će najmanje šest mjeseci prije biti posve fiksiran i neće se moći mijenjati, ističe Brkić.