Bošnjaci ni u novom sazivu Hrvatskog sabora neće imati zastupnika iz redova svoje manjine. U 12. izbornoj jedini ponovno je izabrana albanska predstavnica Ermina Lekaj Prljaskaj. Ono što bode oči jest činjenica da je Bošnjaka (31.479) u Hrvatskoj prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. gotovo dva puta više nego Albanaca (17.513). Razlog tome je razjedinjenost bošnjačke zajednice, čiji kandidati jedni drugima uzimaju glasove, tako da je pobjedu odnijela albanska predstavnica, rodom s Kosova.

Dosadašnja zastupnica u Hrvatskom saboru koja je zastupala interese albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine Ermina Lekaj Prljaskaj na parlamentarnim izborima održanima 5. srpnja osvojila je 1725 glasova. Nju je kandidirala Unija Albanaca u Hrvatskoj. Bošnjački kandidat koji je dobio najviše glasova je mladi političar Bermin Meškić iz Stranke demokratske akcije Hrvatske (SDAH). On je osvojio 1252 glasa. Na ovogodišnjim parlamentarnim izborima iz redova Bošnjaka natjecali su se još jedan Zagrepčanin Armin Hodžić (861 glas) te Nedžad Hodžić (498) i Mensur Ferhatović (113 glasova), obojica iz Rijeke. Albanaca se za zastupničko mjesto u Saboru također kandidiralo više, ali su se oni discipliniranije svrstali iza Ermine Leskaj Prljaskaj. Tako su Bošnjaci iz viška političke ambicije svojih potencijalnih političkih predstavnika ponovno izgubili mogućnost da imaju svog kandidata u Saboru. Tog je mišljenja i predsjednik Stranke demokratske akcije Hrvatske Mirsad Srebreniković.

"Nažalost, u društvu, općenito, pojavljuju se ljudi koji hoće svoje neke vlastite interese ostvariti na štetu zajednice, a većinom to i uspijevaju. Mi smo imali čistu situaciju dok smo se svi okupljali oko svoje političke stranke, a to je Stranka demokratske akcije. Međutim, u posljednjih deset godina pojavio se na političkoj sceni Nedžad Hodžić, koji je osnovao privatnu stranku kako bi ušao u Sabor i, što je najgore, uspio je u tome. To je bio početak razbijanja naše političke uloge. S istom idejom pojavilo se više bošnjačkih udruga i manjinskih vijeća čiji kandidati usitnjavaju bošnjačku političku scenu. Ljudi se ne bave onim za što su njihove udruge osnovane, nego ih koriste kao platformu za vlastitu političku karijeru. Jedni imaju motiv uspjeti u politici kako bi se njome osobno okoristili, a drugi idu u izbore samo da bi našu stranku oštetili jer znaju da ne mogu u Sabor. To se pokazalo i u prethodnim izbornim ciklusima, ali imaju nekakvo svoje zadovoljstvo da u tome spriječe SDAH. Najbolji je primjer Nedžada Hodića, koji ne može dobiti više od 500 glasova, on to jako dobro zna, ali netko njega gura kako bi nas oštetio i onemogućio", kaže čelnik SDAH.

Drugoplasirani bošnjački kandidat Armin Hodžić, koga je većina upoznala jer je uoči izbora bio sveprisutan u komercijalnim oglasima na internetu, bivši je glavni tajnik SDAH koji je 2018. pokušao preuzeti stranku. Na izborima je istupio u ime skupine birača. Razgovarali smo s više Bošnjaka i mogli čuti kako velika većina njih radije bira kandidate glavnih hrvatskih stranaka u "redovnim" izbornima jedinicama, ne zanimajući se za manjinsku scenu. Jedan od naših sugovornika smatra kako su Albanci više okrenuti samima sebi te kao takvi složniji kada je riječ o izboru svog političkog predstavnika u Hrvatskom saboru za razliku od Bošnjaka koji su više integrirani u hrvatsko društvo. Taj naš sugovornik iz Rijeke, kojemu na njegovu molbu nećemo ovdje spomenuti ime, Bošnjak je, ali i hrvatski branitelj te nekadašnji aktivni član Hrvatske stranke prava.

Politički konzultant i analitičar Damir Jurić kaže nam kako su svaki izbori kontekstualni, ponekad nije važno to što smo mi učinili, nego ono što je možda bolje od nas napravio naš politički protivnik. Istaknuo je i visoku integriranost Bošnjaka u hrvatsko društvo.