Predstavnici Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) u Zagrebu su u ponedjeljak predstavili rezultate rada obveznih mirovinskih fondova za 2019. godinu, a zaključak je kako je to bila godina u kojoj su ostvareni natprosječni rezultati.

Krajem 2018. godine četiri obvezna mirovinska fonda - Raiffeisen, Erste, AZ te PBZ/Croatia osiguranje - imala su ukupno nešto više od 1,9 milijuna članova, što je gotovo 92 tisuće više nego godinu prije, a netoimovina kojom upravljaju porasla je 2019. godine za 6,2 milijarde kuna, na 98,13 milijardi kuna. Sada pak upravljaju mirovinskom štednjom više od dva milijuna hrvatskih građana i imovinom od gotovo 112 milijardi kuna.

Dubravko Štimac, predsjednik UMFO-a, naglasio je ovom prigodom kako su prilike na svjetskim financijskim tržištima najviše pogodovale fondovima kategorije A.

- Njihov prosječni godišnji prinos u kategoriji A iznosio je dojmljivih 13,22 posto - naglasio je Štimac.

Obvezni mirovinski fondovi kategorije A pripadaju kategoriji rizičnijih fondova prema očekivanoj strategiji ulaganja koja proizlazi iz zakonskih ograničenja, a za njih se očekuju viši prinosi u dužem razdoblju.

Novi članovi koji nisu samostalno odabrali svoj obvezni mirovinski fond od listopada prošle godine više se ne raspoređuju u fondove kategorije B, nego u fondove kategorije A. Stoga je krajem 2019. godine u fondovima kategorije A došlo do značajnog porasta broja članova i to na 19 tisuća.

Fondovi kategorije B, koji su umjerenijeg profila rizičnosti i u kojima štedi najveći broj hrvatskih građana, njih 95 posto, ostvarili su prosječni godišnji prinos od visokih 9,04 posto. Fondovi kategorije C, koji su konzervativni te u kojima se nalaze osiguranici kojima je ostalo pet i manje godina do mirovine, ostvarili su prosječni godišnji prinos od 5,43 posto.

- Mislimo da su to dobri rezultati i da članovi mogu biti zadovoljni s tim što smo im zaradili u protekloj godini - rekao je na konferenciji za novinare Dubravko Štimac.

Ključne odrednice kretanja tržišta kapitala u 2019. godini obilježile su međunarodne trgovinske razmirice koje su za posljedicu imale negativan efekt usporavanja svjetskog gospodarstva. Kratkoročni efekt na globalnu ekonomiju vidljiv je kroz povećanje volatilnosti na tržištima, dok je dugoročni utjecaj vidljiv kroz smanjenje stope globalnog rasta, rečeno je na konferenciji UMFO-a. Središnje banke su, bez obzira na najave s kraja 2018. godine, nastavile s ekspanzivnom monetarnom politikom, pa s obzirom na povećanje količine novca u opticaju kratkoročni efekt je povećanje vrijednosti praktično svih klasa imovine. Dugoročni efekt potpuno je neizvjestan.

A čini se kako je i sve jasnije da drugi mirovinski stup donosi korist za svoje članove.

- Kad uzmete ljude koji ovih dana odlaze u mirovinu, približno 50 posto onih koji imaju pravo izbora između kombinirane mirovine i mirovine samo iz prvog stupa, bira kombiniranu mirovinu jer je veća - izjavio je Štimac te dodao kako će sve te dileme o korisnosti drugog mirovinskog stupa nestati za nekoliko godina.

Što se tiče 2020. godine, prognoze su kako će prinosi vjerojatno biti nešto niži. Očekivanja analitičara na tržištima kapitala takva su da će godina biti pozitivna, premda cijelo vrijeme postoje pojačani rizici i zbog trgovinskih odnosa u svijetu te stvaranja kriznih žarišta, no u UMFO-u vjeruju da će nastaviti trend zarađivanja za svoje članove. Nadaju se kako će hrvatsko gospodarstvo kreirati više prilika za ulaganje nego dosad. U 2020. godini obvezni mirovinski fondovi vide daljnje prilike za ulaganje u infrastrukturne projekte te moguće privatizacije i dokapitalizacije, kao i ulaganja u perspektivne privatne kompanije. Prilike za ulaganje su infrastrukturni projekti, posebice u području prometa i energetike.

Prošla, 2019., bila je osamnaesta godinu rada obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj, a za to vrijeme štednju građana uvećali su za oko 42 milijarde kuna.