Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu bila su u prosincu gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, budući da je val optimizma u građevinskom sektoru bio protuteža pojačanom pesimizmu u maloprodaji, pokazalo je u srijedu objavljeno izvješće Europske komisije. Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u prosincu za 0,3 boda na 114,4 boda. U studenome je porastao za 0,8 bodova.

Najviše su u prosincu poboljšana očekivanja u građevinarstvu, uz rast indeksa za 4,8 bodova. Slijedi industrija s rastom indeksa za 1,1 bod. Raspoloženje među potrošačima bilo je gotovo nepromijenjeno u odnosu na studeni, uz vrijednost indeksa uvećanu na mjesečnoj razini za 0,2 boda. Izrazito su pogoršana očekivanja poslovnih čelnika u maloprodajnom sektoru, iskazana u padu indeksa za 3,5 bodova u odnosu na studeni. Zamjetno lošije izglede signalizirali su i čelnici u uslužnom sektoru čiji je indeks pao za 2,2 boda, pokazuje izvješće EK-a.

Na razini Europske unije ESI se u prosincu zadržao na 100 bodova, koji označavaju dugoročni prosjek, dosegnut u studenome.

Najviše su pritom poboljšana očekivanja u uslužnom i građevinskom sektoru, što se očituje u rastu indeksa za 1,6, odnosno 1,5 bodova. Slijedi maloprodaja s povećanjem indeksa za pola boda. Među potrošačima ozračje je neznatno pogoršano, uz pad indeksa za 0,3 boda. Osjetnije pogoršanje zabilježeno je u industriji čiji je indeks umanjen za 0,7 bodova. Među velikim gospodarstvima EU-a koja nisu u sastavu eurozone, britanski je indeks potonuo za 2,4 boda, a poljski za 1,2 boda. H