Kronična bubrežna bolest danas je jedan od značajnih, ali često nedovoljno prepoznatih javnozdravstvenih problema. Procjenjuje se da 10 % odrasle populacije ima neki stupanj bubrežne bolesti, a velik broj ljudi toga nije svjestan jer se bolest razvija polako i dugo ne izaziva jasne simptome. Zbog takvog neprimjetnog tijeka kronična bubrežna bolest često se naziva "tihom bolešću".

GOJKO MITIĆ

Upozorava na to prof. dr. sc. Jerko Barbić, dr. med., pročelnik Zavoda za nefrologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Osijek, ističući i kako se kronična bubrežna bolest često naziva "akceleratorom" kardiovaskularnih bolesti, općeg mortaliteta i ubrzanog starenja organizma jer ne utječe samo na funkciju bubrega nego i na cijeli organizam. "Smanjena funkcija bubrega dovodi do nakupljanja štetnih tvari u krvi, poremećaja ravnoteže elektrolita i regulacije krvnog tlaka, što povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila. Uz to, kronična upala, oksidativni stres i poremećaji metabolizma kalcija i fosfora ubrzavaju oštećenje krvnih žila i razvoj ateroskleroze", kaže prof. Barbić te dodaje kako je u uznapredovalim stadijima kronične bubrežne bolesti bolesnicima potrebna dijaliza ili transplantacija bubrega, što je znatno fizičko, psihološko i financijsko opterećenje za oboljele, njihove obitelji i zdravstveni sustav.

“Upravo zbog svega navedenog svake se godine, drugog četvrtka u ožujku, obilježava Svjetski dan bubrega, čiji je cilj podići svijest o važnosti očuvanja bubrežnog zdravlja, ranog otkrivanja bolesti i kontrole čimbenika rizika poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, pretilosti i nezdravih životnih navika. Važno je naglasiti kako se veliki dio bubrežnih bolesti može spriječiti ili znatno usporiti njihov razvoj. Redovite liječničke kontrole, zdrava prehrana, umjerena tjelesna aktivnost, dovoljan unos tekućine i odgovorno uzimanje lijekova jednostavne su, ali vrlo važne mjere za očuvanje zdravlja bubrega", naglašava ugledni nefrolog.

Tema Svjetskog dana bubrega 2026. godine glasi "Zdravlje bubrega za sve – brinemo o ljudima, štitimo planet". Njome se naglašava koliko je očuvanje zdravlja bubrega važno ne samo za pojedinca nego i za održiv i kvalitetan zdravstveni sustav, te ističe povezanost između zdravlja ljudi i zdravlja okoliša. Kako kaže prof. Barbić, briga o bubrezima ne odnosi se samo na liječenje bolesti nego i na prevenciju, zdrave životne navike i pravovremene liječničke preglede, jer rana intervencija i odgovorno korištenje zdravstvenih resursa donose korist i pacijentima i društvu u cjelini.

“Prekomjeran je unos soli povezan s povišenim krvnim tlakom, a prehrana bogata kalorijama i sjedilački način života povećavaju rizik od pretilosti i šećerne bolesti. Upravo su hipertenzija, šećerna bolest i pretilost među najvažnijim uzrocima kronične bubrežne bolesti, ali i bolesti srca i krvnih žila. Zato je promicanje umjerene i uravnotežene prehrane, smanjenog unosa soli te redovite tjelesne aktivnosti važno za očuvanje zdravlja bubrega i cijelog organizma", podsjeća prof. Barbić.

U Hrvatskoj važnu ulogu u podizanju svijesti o povišenom krvnom tlaku i kardiovaskularnim bolestima ima Hrvatska liga za hipertenziju, koja već niz godina provodi javnozdravstvenu akciju “Lov na tihog ubojicu”. Njezin je cilj rano otkrivanje povišenog krvnog tlaka i edukacija građana o važnosti redovitog mjerenja tlaka te prepoznavanja čimbenika rizika. “Budući da povišeni krvni tlak često nema jasne simptome, naziva se ‘tihim ubojicom’, a pravodobno otkrivanje i dobra kontrola krvnog tlaka jedan su od ključnih koraka u zaštiti zdravlja bubrega. Posebno je važno naglasiti da su u Slavoniji i Baranji kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti, zbog čega su preventivne aktivnosti, edukacija stanovništva i promicanje zdravih životnih navika iznimno važni za očuvanje zdravlja stanovništva”, zaključuje prof. Barbić.